Godina donijela 45 tisuća novih umirovljenika, a odnijela više od 43 tisuće starih!
Radili su dvije godine dulje, a mirovina im je samo 34 kune veća. Pritom, nije riječ o prijevremeno umirovljenim građanima, jer ih većina, unatoč tvrdnjama naših političara, ipak izabire otići u onu starosnu. Riječ je o novim umirovljenicima kojih je u 2020. više od 45 tisuća, manje nego protekle dvije godine. Istovremeno, čak je 1.700 više umrlih umirovljenika nego lani!
Hrvatska je u ovoj godini dosad dobila 45.325 novih umirovljenika kojima je HZMO isplatio mirovine u prosincu, što je za oko 300 manje nego lani te čak oko tisuću manje nego krajem 2018. godine kada su građani u većem broju zbog straha od mirovinske reforme pohrlili u mirovinu. Tisuću manje nego sada bilo ih je 2015. godine, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Tada je prosječna mirovina novoumirovljenih građana iznosila 2.211 kune, a danas je to 2.596 kuna. No, građani rade sve dulje za neznatno veće mirovine.
Nije istina da radnici bježe u mirovinu
Tako ovogodišnji umirovljenici imaju 32 i pol godine staža, gotovo dvije godine više u odnosu na ukupno umirovljene građane prema općim propisima. Ipak, mirovina im je veća za samo 34 kune! Novi umirovljenici u prosjeku su stari 62 i pol godine.
Među novoumirovljenima najviše je onih koji su otišli u starosnu mirovinu, njih 26.974, od čega ih je više od 5.000 iskoristilo institut dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godina staža). Suprotno tvrdnjama koje političari često plasiraju u javnosti, da se Hrvati mahom umirovljuju prije vremena pa su im zato primanja mala, takvu mirovinu izabralo je samo 7.175 donedavnih radnika, znači skoro četiri puta manje nego onih koji su otišli u starosnu. U prijevremenu mirovinu zbog odlaska firme u stečaj u ovoj su godini otišle 24 osobe.
Da je nepravedno prstom upirati u prijevremene umirovljenike govori i podatak da su oni radili čak šest godina dulje (gotovo 37 godina u prosjeku) od onih koji su otišli u starosnu. Tu je i gotovo 2.000 novih invalidskih mirovina, a među 45 tisuća umirovljenih u 2020. je i skoro 10.000 naslijeđenih obiteljskih mirovina, dakle više nego prijevremenih.
Umrlo 1.700 umirovljenika više nego lani!
Od mirovina stečenih u 2020. godini oko 7.700 ih prima onu inozemnu. Bez primanja određenih temeljem međunarodnih ugovora prosječna mirovina se penje na 2.952 kune te kao takva čini 43 posto udjela u prosječnoj hrvatskoj plaći. Dob se pritom smanjuje na 62 godine, a staž povećava na 33 godine.
Zbog smrti mirovinu je prestalo primati u ovoj godini 43.529 osoba, a njihova su primanja u prosjeku ispodprosječna te iznose 2.426 kuna. U odnosu na prosinac 2019. godine, kada ih je bilo 41.844, riječ je o gotovo 1.700 umrlih umirovljenika više!