Gabričević: Nekim umirovljenicima koji rade su narušena temeljna ljudska prava
HRT-ova emisija Poslovni plan fokusirala se na problematiku zaposlenih umirovljenika. U državi ih je relativno malo, a mnogi koji žele svoju skromnu mirovinu podebljati dodatnim radom ostaju bez značajnog dijela mirovine.
Ilustracija: Rawpixel
Kada su prosječne mirovine u državi nešto iznad 2.500 kuna, nije čudno da brojni umirovljenici nastavljaju raditi i u mirovini. Broj zaposlenih penzića povećao se s pet tisuća (2018.) na sadašnjih nešto više od 13 tisuća ljudi. Dijelom je to zbog mirovinske reforme iz 2019. godine koja je proširila krug umirovljenika koji mogu raditi na pola radnog vremena uz primanje mirovine, međutim, pričalo se da će ih u vrlo kratkom roku biti i do 20 tisuća, ali brojka već dulje vrijeme stagnira na oko 13 tisuća zaposlenih. Tu je još i nešto više od tisuću umirovljenika koji su umirovljeni prema posebnim propisima, ali za njih vrijede posebna pravila – “običan” umirovljenik može raditi na pola radnog vremena uz primanje mirovine, a “povlašten” umirovljenik može raditi na puno radno vrijeme bez obustavljanja primanja mirovine (primat će pola).
HRT-ova gospodarska emisija Poslovni plan pozabavila se tematikom zaposlenih umirovljenika, a predsjednik HSU-a Veselko Gabričević zbog jednog velikog problema upozorava da su nekim umirovljenicima možda ugrožena temeljna ljudska prava, piše Večernji list.
“Imamo svaki dan upita od pojedinaca koji bi zapravo željeli raditi pored svoje mirovine. Postojećim zakonskim rješenjem možda su nekim umirovljenicima narušena njihova temeljna ljudska prava”, kazao je Gabričević za Poslovni plan.
Umirovljenici se zaposle pa ostanu bez dijela mirovine
Imamo skupinu umirovljenika koja je privilegirana u mogućnostima rada, a druga skupina običnih umirovljenika, koja je inače u lošijoj financijskoj situaciji, nema ista prava kao i povlašteni umirovljenici. Tu su još i korisnici najniže mirovine koji će, u slučaju da se zaposlen na pola radnog vremena, ostati bez dodatka na mirovinu.
“Imate kategoriju hrvatskih branitelja, kategoriju policajaca koji mogu pored svoje mirovine raditi do četiri sata i primati punu mirovinu. Ili ako rade osam sati, puno radno vrijeme, onda primaju još i pola svoje mirovine.
S druge strane, imate one koji su najsiromašniji, oni koji primaju 1.500 kuna mirovine, zaista jadno i malo, nedostatno za život. Oni ako se rade, njima se isplate mirovine obustavlja”, kazao je Gabričević.
Katastrofalna zaposlenost starijih od 55
Ako se korisnik, ili bolje rečeno korisnica obiteljske mirovine zaposli, obustavit će se isplata mirovine. Zakonska ograničenja su jednostavno prevelika, ali i tržište rada ih ne prepoznaje kao potencijalne radnike. Uz to sve, Hrvatska ima jako slabu zaposlenost ljudi starijih od 55 godina, među najgorima i Europskoj uniji.
“Prema zadnjim podacima Eurostata, negdje oko 45 posto iznosi stopa zaposlenosti radnika starijih od 55 do 64 godine. Tu Hrvatska spada na samo dno EU, skupa s Luksemburgom koji je specifičan i Grčkom”, kazao je Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Korijen tih problema je dobro poznat sadašnjim umirovljenicima kojima su se za vrijeme privatizacije nudile skromne otpremnine i radnike se masovno tjeralo u prijevremene mirovine.
“Ljudi su to iskorištavali koliko god su mogli, a posljedično dio tih radnika je prisutan na crnom tržištu.
Kada Hrvatsku usporedimo s drugim zemljama, recimo s Grčkom, kada gledamo koliki je bio udar krize na dohodak kućanstava, onda možemo reći da je Hrvatska relativno dobro prošla. U Grčkoj su stariji od 50 godina izgubili i do 40 posto dohotka, a u Hrvatskoj je ta brojka oko 20 posto.
HSU stoga inzistira na novim zakonskim rješenjima u kojima bi se dodatno liberalizirala mogućnost umirovljenika da rade, bez ikakve kazne u procesu.
“Svakako da primaju te mirovine i da primaju tu plaću koju zarade za četiri sata rada. Tražimo i da se prima pored svoje mirovine koju ste do tada primali i bar 50 posto mirovine preminulog bračnog partnera”, zaključio je Gabričević.
