Financijska pismenost: Starije osobe imaju dobar odnos prema novcu, ali najgoru digitalnu financijsku pismenost
Istraživanje o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj pokazuje da građani i nisu nešto pismeni, ali je ipak vidljiv napredak u odnosu na 2016. i 2020. godinu. Trenutna prosječna ocjena financijske pismenosti je 12 od mogućih 20 bodova, odnosno 60 posto, dok je u vrijeme posljednjeg istraživanja ona iznosila 59 posto.
Rezultate istraživanja o financijskoj pismenosti su predstavile Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a sam cilj je bio prikupiti informacije o financijskom ponašanju stavovima i znanju o financijama građana.
Vidljiv je napredak u znanju o financijama
Iako bi se reklo da rezultati i nisu najbolji, ipak se bilježi sve bolje financijsko znanje građana koje je 2016. godine bilo na 60 posto, dok je ove godine bilo na 70 posto. Bolji rezultat je vidljiv i kod odnosa prema novcu, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56 na 53 posto. Ove se godine prvi puta mjerila i digitalna financijska pismenost pri čemu prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova.
– HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenost pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Potrebna je dodatna edukacija
Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija IPSOS plus na uzorku od 1.000 ispitanika dobi od 18 do 79 godina. Što se tiče dobnih skupina, po dobi su mlađi od 20 i stariji od 70 oni koji imaju najniže ocjene u financijskom znanju, a što se tiče financijskog ponašanja, muškarci imaju nižu ocjenu od žena, dok ispitanici u dobi od 40 do 49 imaju najvišu ocjenu. U ovom tekstu smo pisali o poznavanju štednje, a prema rezultatima istraživanja HANFA-e, samo pet posto umirovljenika se oslanja na dobrovoljnu mirovinsku štednju, dok se čak 41 posto umirovljenika mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.
Stariji građani, odnosno oni u dobi od 50 do 59 godina imaju najvišu ocjenu u odnosu prema novcu. S druge strane, građani stariji od 70 godina imaju najgoru digitalnu financijsku pismenost. Zaključeno je kako je potrebno provesti dodatnu edukaciju u raznim segmentima i to usmjerenu prema najmlađim i najstarijim ispitanicima, ispitanicima s nižim razinama obrazovanja i ispitanicima s nižim prihodima kućanstva.