Fijasko Vlade i umirovljeničkih udruga: Povećali cenzus za dopunsko, pogledajte efekte
Hrvatska je do ove godine imala 15 godina stare cenzuse za ostvarivanje besplatnog dopunskog osiguranja. Ove godine su oni povećani, poprilično minimalno, a sada imamo podatke koji pokazuju da rast cenzusa praktički nije urodio nikakvim plodom.
Foto: Rawpixel
Sindikat umirovljenika Hrvatske krajem prošle godine krenuo je žestoko u kampanju dizanja cenzusa za ostvarivanje prava na dopunsko osiguranje na teret državnog proračuna za siromašne umirovljenike. Cenzus za samca tada je iznosio 1.939 kuna, a za člana obitelji 1.516 kuna.
Dogovor Sindikata umirovljenika i Vlade
Takvi cenzusi nisu mijenjani 15 godina i pokazali su se problematičnima jer bi umirovljenici dva puta godišnje masovno gubili pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje – kod svakog usklađivanja mirovine bi rasle nekoliko desetaka kuna preko praga.
Iako je Sindikat umirovljenika tražio dosta drastičan rast cenzusa (htjeli su da se on poravna s hrvatskom linijom siromaštva), dogovor s Vladom bio je dosta skromniji. U pregovorima je ostvaren minimalni pomak – cenzus za samca narastao je za 61 kunu, a za člana obitelji 47 kuna.
Iako je to dogovoreno u prosincu prošle godine, na čitavu stvar se zaboravilo sve do proljeća 2020. godine (dogodilo se i usklađivanje mirovina u ožujku pa su ljudi ponovno ispadali iz sustava besplatnog osiguranja). Novi cenzusi su izglasani i stupili na snagu u svibnju.
Vlada je u obrazloženju zakona napisala kako će ovaj veći cenzus obuhvatiti “dodatnih 200.000 osiguranika” te da će čitava stvar koštati 160 milijuna kuna iz državnog proračuna.
Brojke HZZO-a ih demantiraju
Gledajući brojke HZZO-a glede polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna – nema govora o “dodatnih 200.000 osiguranika”, a upitno je hoće li država potrošiti 160 milijuna kuna na čitavu stvar – štoviše, mogli bi uštedjeti.
Evo pregleda broja polica po mjesecima po osnovni prihodovnog cenzusa – pokazat ćemo koliko ih je bilo ukupno, a koliko se odnosi na kategoriju umirovljenika.
- Siječanj – 343.305 ukupno, od kojih su 104.057 umirovljenici
- Veljača – 344.514 ukupno, od kojih su 103.797 umirovljenici
- Ožujak – 344.837 ukupno, od kojih su 103.529 umirovljenici
- Travanj – 309.115 ukupno, od kojih su 94.666 umirovljenici (veliki pad uslijed usklađivanja mirovina)
- Svibanj – 309.847 ukupno, od kojih su 95.007 umirovljenici (novi cenzus stupio na snagu)
- Lipanj – 304.781 ukupno, od kojih su 93.980 umirovljenici
- Srpanj – 301.637 ukupno, od kojih su 93.277 umirovljenici
- Kolovoz- 299.514 ukupno, od kojih su 92.763 umirovljenici
- Rujan – 297.419 ukupno, od kojih su 92.406 umirovljenici
Država danas plaća 45.886 polica dopunskog osiguranja manje nego na početku godine. Kada pogledamo kategoriju umirovljenika, država plaća 11.651 policu manje nego na početku godine.
Za premijera je ovo uspjeh?
Iako se spominjalo kako će dogovor Sindikata umirovljenika i Vlade biti dobra vijest za preko deset tisuća umirovljenika, u mjesecu kada je cenzus povećan, sustav je obuhvatio dodatnih 314 umirovljenika. Mjesec dana kasnije, ispalo ih je više od tisuću. No, ove apsolutne brojke treba uzeti s rezervom jer svakoga mjeseca ljudi umiru pa automatski gube svoju policu. S druge strane, nikako se ne može opravdati najava Vlade da će novi cenzus obuhvatiti dodatnih 200.000 osiguranika, kao ni da novi cenzusi predstavljaju trošak od 160 milijuna kuna.
Pitanje cenzusa izazvalo je poprilično veliku svađu na tzv. umirovljeničkoj sceni – HSU je optužio Sindikat umirovljenika da su za pristali na mrvice sa stola, a Sindikat umirovljenika ih je Hrelju javno optužio da je glasao protiv zakonskog prijedloga koji ide na ruku umirovljenicima.
Unatoč službenim i poražavajućim brojkama HZZO-a koje jasno pokazuju da država plaća sve manje polica dopunskog osiguranja građanima, Plenković je nedavno baš ovaj primjer dogovora oko cenzusa istaknuo kao uspjeh. Bilo je to prije malo više od mjesec dana kada su predstavnici umirovljeničkih udruga i Vlade potpisali Sporazum o ponovnom osnivanju Nacionalnog vijeća za starije umirovljenike.
Plenković je tada istaknuo dogovor s umirovljeničkim udrugama oko cenzusa kao primjer dobrog dijaloga s kojim se postigla “puno bolja situacija za umirovljenike nego što je bila ranije”.
