Farmu budućnosti vodi 67-godišnji Nizozemac – Ovako kokoši uzgaja vegetarijanac!
Uzgoj pilića ima groznu reputaciju. Izvještaji o skučenim kavezima i kokošima koje se, radi bržeg rasta i “zdravlja”, trpaju hormonima i lijekovima muče industriju. Sve više ljudi prestaje jesti meso iz etičkih, ali i zdravstvenih razloga. Ovaj nevjerojatan 67-godišnji Nizozemac dokazuje da etički uzgoj pilića nije bajka.
Foto: Unsplash
Vegetarijanski poljoprivrednik Maurits Groen (67) iskusan je nizozemski poduzetnik koji vodi tvrtku za izradu solarnih svjetala za vlasnike seoskih afričkih kuća. Prije nekoliko je godina, u svojoj domovini, otvorio i svoju drugu najsuvremeniju farmu pilića. Iako je Groen predani vegetarijanac, vjeruje da kokoši igraju ključnu ulogu u prehrani cijele ljudske populacije, a pritom, kaže, ne uništavaju planetu.
“Ne možemo samo čekati da svi ljudi budu vegetarijanci, koliko god ja to želio. Koje je onda najbolje rješenje? Jaja!”
Ekološki prihvatljivo
Misija Groenovog ptičjeg poduzeća, nazvanog Kipster, jest da bude najetičnija farma pilića na svijetu. Jesu li? Nemoguće je tvrditi sa sigurnošću, ali barem ekološki, izgleda da su blizu savršenstvu. Krovovi obje farme (u Beuningenu i Venrayu) u potpunosti su prekriveni solarnim panelima. Energija koju prikupe koristi se za napajanje svega što je potrebno za samoodrživost farmi. S tim da ostane i viška energije koja se pohranjuje i dijeli.
Što se tiče dobrobiti životinja, Groen tvrdi da Kipsterove kokoši žive tri puta duže od njihovih nesretnih sestara s drugih velikih farmi za proizvodnju piletine i jaja, a to je samo izravna posljedica slobode kretanja koju imaju i načina na koji se hrane.
Foto: Unsplash
Najbolja hrana za kokoši
Umjesto uobičajeno korištene hrane za kokoši na bazi soje (koje su povezane s krčenjem šuma) ili kukuruza koji bi se mogao iskoristiti za potrebe ljudske prehrane, kokoši hrane posebno razvijenom hranom.
„Naša hrana za piletinu dolazi iz velikih pekara. Sve što je bila pogreška, ostaci kruha i peciva idu u mlin gdje se analiziraju hranjive vrijednosti, a zatim se dopunjuje rezidualnim proizvodima iz poljoprivrede. Omjer je oko 70% od pekara i prehrambene industrije, a 3o% od poljoprivrednih proizvoda. Ništa se drugo ne dodaje, osim nekoliko vitamina i minerala”, poručuju iz Kipstera.
Smatraju da je udio CO2 u takvoj prehrani kokoši upola manji od one u standardnoj proizvodnji piletine.
“Kilogram žitarica može nahraniti do 10 ljudi. Ali ako ga koristite za hranjenje jedne kokoši, na kraju ćete nahraniti samo 4 osobe. Osnovna ideja je da se plodno tlo koristi za uzgoj usjeva. Tada vam preostaje malo zemlje pogodne za ispašu. U tom slučaju možete zadržati kravu, a svinje i piliće hraniti ostatcima. Taj koncept nije nikakva novina, čovječanstvo to radi stoljećima”, zaključuju u Kipsteru.
Kipster traži partnere
“U prehrambenom će sustavu, najvjerojatnije, uvijek biti životinja. Ali onda ih treba tretirati na ekološki način. To radimo najbolje što možemo. Pozivamo sve da nas posjete i uvjere se sami. Nije se potrebno najavljivati. Svi su dobrodošli razgledati našu farmu”, poručuje Ruud Zanders, jedan od suosnivača Kipstera za Innovations Origins.
Žele osnovati tvrtke i u drugim zemljama, piše Innovations Origins. Trenutno su aktivni u Belgiji, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, a rade na temelju franšiznog koncepta. Obzirom da su u potrazi za partnerima, možda je to jedna od poslovnih prilika za poljoprivrednike i umirovljenike u Hrvatskoj. Kipster pruža svo potrebno znanje oko uzgoja, a poslovnom stranom upravljaju partneri u dotičnoj zemlji.
