Fali zidara: Sve više umirovljenika radi na ‘baušteli’, među traženijima su i arhitekti
Zbog nedostatka radne snage sve veći broj umirovljenika se vraća na posao, čak i u onim najtežim djelatnostima. U takve svakako spada graditeljstvo koje bilježi stalni rast zaposlenih umirovljenika. Dana 30. rujna u graditeljstvu je bilo zaposleno 2.429 starijih od 65, odnosno 2.525 umirovljenika. Istražili smo i zastupljenost starijih radnika u srodnim branšama.
Hrvatskoj kronično nedostaje radne snage, zbog čega poslodavci sve više posežu za stranim radnicima, ali i umirovljenicima. Gotovo da nema profesije u kojoj ne nedostaje radnika, a među onima u kojima je to posebno izraženo spada i graditeljstvo. Iako su to fizički zahtjevni poslovi, čini se kako ima onih koji i nemaju previše izbora, nego raditi ono što najbolje znaju čak i u poznim godinama.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 30. rujna je bio zaposleno 25.220 osoba starijih od 65 godina. Gledajući po kategorijama djelatnosti, graditeljstvo je jedna od onih koje privlače veliki broj starijih radnika. Od 130.004 osiguranika u toj djelatnosti njih 2.429 (svega 1,87 posto) je u dobi od 65 ili više godina. Više starijih osoba je zaposleno samo u prerađivačkoj industriji (2.852), trgovini (3.677), ali i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima među koje spadaju arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo (3.598 osoba).
S obzirom na to da HZMO sve stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti trpa u isti koš, nije poznat broj starijih osiguranika koji rade u arhitekturi. No, poznat je broj ljudi koji su umjesto mirovine odabrali posao u djelatnosti poslovanja nekretninama. U toj je branši 30. rujna bilo zaposleno 14.803 osiguranika, od kojih je 278 (1,88 posto) starije od 65 godina.
Broj zaposlenih umirovljenika raste
HZMO vodi i još jednu statistiku koja nam pokazuje koliko je primatelja mirovine bilo zaposleno u pojedinoj djelatnosti na pola radnog vremena. Prema toj statistici, posljednjeg dana rujna je u svim djelatnostima radilo 23.949 korisnika mirovina određenih Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), Zakonom o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata (ZOHBDR) i Zakonom o djelatnim vojnim osobama (DVO).
U graditeljstvu je, pak, po statistici bilo zaposleno 2.525 umirovljenika, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima njih 3.134, a u poslovanju nekretninama 273 osobe. I u ovoj su statistici graditeljstvo te stručne i ostale djelatnosti među najzastupljenijima po broju zaposlenih starijih osoba. Ako bismo gledali po udjelima u ukupnom broju zaposlenih umirovljenika, graditeljstvo zauzima 10,54 posto, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13,09 posto, a poslovanje nekretninama zauzima samo 1,14 posto udjela među svim zaposlenim umirovljenicima.
HZMO je objavio i kronološku statistiku zapošljavanja umirovljenika po djelatnostima. Iz nje je vidljivo kako je od siječnja do rujna broj zaposlenih umirovljenika u graditeljstvu porastao za 315, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 276, a u poslovanju nekretninama za 56 osoba.
Zastupljene sve kategorije
Ako, pak, gledamo po vrstama mirovina, u graditeljstvu od 2.525 zaposlenih umirovljenika njih 1.516 prima starosnu, 518 prijevremenu, 26 obiteljsku, 262 po DVO-u i 203 po ZOHBDR-u. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 2.207 zaposlenih umirovljenika prima starosnu, 751 prijevremenu, 50 obiteljsku, 80 po DVO-u, a njih 46 prima braniteljsku mirovinu. Kod poslovanja nekretninama opet najviše umirovljenika prima starosnu mirovinu (145). Zatim slijede prijevremeni umirovljenici (78), pa umirovljeni prema DVO-u (29), primatelji braniteljskih mirovina (11), a zatim i obiteljskih (10).
S obzirom na to da je izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju prošireno pravo na zapošljavanje na još neke kategorije umirovljenika, ali i s obzirom da nekoliko desetaka tisuća starijih zaposlenika ne može riješiti manjak radne snage, sasvim je sigurno da će brojke zaposlenih umirovljenika, odnosno osoba starijih od 65 godina, biti sve veći.