Evo što se događa s novcima iz II. stupa kada se odlučite za mirovinu samo iz I. stupa
Počevši od 2019. godine, radnicima koji odlaze u mirovinu otvorena je mogućnost ostvariti mirovinu kao da su čitav život štedjeli samo u prvom stupu međugeneracijske solidarnosti. Od tada pa do danas, oko dvije trećine njih odabire tu opciju jer im je iznos mirovine nešto povoljniji. Većina njih (II. stup je obavezan za sve koji su rođeni nakon 1962. godine) imala je nešto novca na osobnom računu u II. stupu, evo što se s tim novcem događa kada se vraćaju u I. stup.
Josipa Vrankulj | bauštela.hr
Jedan od glavni izbora kod odlaska u mirovinu, počevši od 2019. godine, jest odabir jednostupne ili dvostupne mirovine. Svi građani koji su rođeni nakon 1962. godine obvezni su, što se tiče mirovinskih doprinosa, odvajati 5 posto bruto plaće u II. stup. Taj novac predstavlja njihovu osobnu mirovinsku štednju, a njime radnog vijeka osiguranika upravljaju mirovinski fondovi – ulažu ga osiguravaju prinose za štediše. Preostali dio mirovinskih doprinosa (15 posto bruto plaće) uplaćuje se u državni proračun i država ga koristi za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima, iz mjeseca u mjesec.
Oko dvije trećine građana od 2019., kada je uvedena ta mogućnost, bira povratak u prvi stup jer im je mirovina samo iz I. stupa isplativija. Razlozi? Drugi stup se, barem do sada, pokazao isplativijim za ljude s nešto većim primanjima. Također, reforma II. stupa tek je na “pola puta” – budući da je uveden 2002. godine, radnik koji danas odlazi u mirovinu mogao je maksimalno 20 godina štedjeti u II. stupu.
Kako izgleda izbor?
Ukratko, kod odlaska u mirovinu u pravilu najprije slijedi informativni izračun od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji dolazi u dva primjerka – jedan pod pretpostavkom da će štednju iz II. stupa prebaciti u I. stup i ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa, a u drugom primjerku iznos potencijalne kombinirane mirovine (I. + II. stup).
Za konkretniji izračun dijela mirovine iz drugog stupa bit će se potrebno obratiti Registru osiguranika (REGOS). Tek nakon toga (u slučaju da se odabere kombinirana mirovina), slijedi odabir Mirovinskog osiguravajućeg društva (tijela koje isplaćuje mirovinu iz II. stupa), odabir modela isplate kod mirovinskog osiguravajućeg društva i slično.
Međutim, fokusirat ćemo se na one umirovljenike koji se vraćaju u prvi stup jer i dalje mnogima nije jasno što se tu točno događa. Često čitamo komentare umirovljenika koji misle da su povratkom u prvi stup opljačkani za sredstva iz II. stupa, iako su tijekom života bili prisiljeni štedjeti u II. stupu. To naprosto nije točno i ljudi vlastitim izborom biraju između dvije opcije.
Više o odabiru jednostupne ili dvostupne mirovine, s konkretnim primjerom, možete pročitati OVDJE.
Što se točno događa s novcima na računu II. stupa kada se vratite u I. stup?
Dakle, ako se odlučite na mirovinu samo iz I. stupnja – eksplicitno pristajete da se cjelokupan iznos štednje s vašeg računa u II. stupu prebaci u državni proračun. Budući da se radi o cijelom iznosu (dakle uplatama i ostvarenim prinosima), zanimalo nas je kako se taj novac “pretvara” u mirovinu iz I. stupa. Evo što su nam odgovorili iz Zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO):
“Propisano je da se u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda prenose u državni proračun kada se član fonda svojom osobnom potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika (REGOS) opredijeli za mirovinu određenu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti”, stoji u odgovoru HZMO-a.
U navedenim slučajevima, objašnjavaju iz HZMO-a, propisano je da se prenose ukupna kapitalizirana sredstva- ali se mirovina u skladu s osobnim zahtjevom ostvaruje iz I. stupa na temelju podataka o plaći ostvarenom u razdoblju od 1. siječnja 1970 nadalje te ostvarenom stažu, polaznom i mirovinskom faktoru, aktualnoj vrijednosti mirovine i prema propisanoj formuli.
