Vlada je u četvrtak prihvatila konačni prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Za njegovu provedbu potrebno je u resornom ministarstvu 2018. osigurati 45 milijuna kuna više nego ove godine, a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dodatna 64 milijuna kuna.
Foto: Pixabay
Prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, branitelji će tako ostvarivati nižu granicu za umirovljenje, više iznose mirovina, uvećane osobne i obiteljske invalidnine te veća prava za članove obitelji. Tu su i veća prava rada s obzirom na mirovinu, izračun staža u dvostrukom trajanju te određena najniža mirovina. Naime, kao podloga za izradu ovog zakona poslužila je analiza iz koje proizlazi kako od velikog broja branitelja većina ne ostvaruje svoja prava, a dobar dio njih je nezaposlen je. Isto tako, sve ih više umire.
Veće i ranije mirovine
Redom, sve to pobliže objašnjava i članak 26. koji kaže da se hrvatskom branitelju, ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava za četiri mjeseca ako je sudjelovao od sto dana do pet mjeseci ili za po jedan mjesec za svaki mjesec ako je sudjelovao više od pet mjeseci. Također, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Također, povećavaju im se i osobni bodovi za izračun mirovine, od 0.5 do 30 posto, ovisno o vremenu sudjelovanja u ratu. A utvrđene su i nove bodovne vrijednosti za odlazak u mirovinu za hrvatske ratne vojne invalide od 0,5 do osam posto. Također, osobni bodovi povećani su i za izračun obiteljske mirovine.
Raditi smiju i invalidi
Nadalje, članak 37. kaže da se hrvatskim braniteljima i HRVI, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, to pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, s tim da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine. Ukoliko počnu raditi, invalidska mirovina im se ne obustavlja. Također, onima s potpunim gubitkom radne sposobnosti, ukoliko se zaposle do 3,5 sata dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja te neće podlijegati novom kontrolnom pregledu. Ostvarena godina dana staža na ovaj način može poslužiti za odlazak u prijevremenu mirovinu. Do polovice radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine mogu raditi svi branitelji u starosnoj mirovini.
Prema članku 49. bit će određena najniža mirovina za sve one branitelje koji imaju manje od toga, pod uvjetom da su u borbenom sektoru proveli najmanje sto dana. Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće (što bi trebalo biti oko 2.700 kuna, op.a). Također, korisnici najniže starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno će im se odrediti najniža starosna mirovina, ako im je to povoljnije. Korisnici najniže invalidske mirovine kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nesposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani, za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu. Onima kojima je utvrđena potpuna nesposobnost za rad, za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno imaju pravo na invalidsku mirovinu.
Dvostruki staž
Što se staža u dvostrukom trajanju tiče, prema članku 55. hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine, a braniteljima koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno propisima o obrani, bez obzira je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
Prava za više pripadnika HVO-a
Zanimljivost je i kako novi zakon, između ostalog, omogućava zaštitu stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane. Riječ je o dijelu pripadnika HVO-a koji do sada nije uvršten u sustav pa se pretpostavlja da će njihov broj narasti za oko tisuću, a tu si u pripadnici Narodne zaštite. Tako prema članku 14. hrvatski državljani koji su bili pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema Ugovoru između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, a pod uvjetom da su bili pripadnici borbenog sektora HVO-a, odnosno da je osoba od koje izvode pravo bila pripadnik borbenog sektora HVO-a.
Trenutno, prema posljednim podacima HZMO-a za listopad, povlaštene mirovine prima 71.000 hrvatskih branitelja u prosječnom iznosu od oko 5,500 kuna te još oko 34.000 osoba prima mirovine prema ZOPHBDR-u, u iznosu oko 2.200 kuna. Tu je i 6.800 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane s prosječnom mirovinom od 2.900 kuna.
