Nadate se mirovini koja je iznad prosjeka? Osim što za takvo primanje u starosti morate raditi desetljećima, morate to činiti i za dobru plaću. Točnije, ona bi morala biti iznad prosjeka kroz vaš radni vijek. Ukoliko je plaća prosječna, čeka vas osnovna mirovina, a ako je plaća bila ispodprosječna, ostajete bez dodatka od 27 posto.
Foto: Pixabay
Usklađivanjem mirovina od 1. siječnja 2022., s primjenom od travnja, umirovljenička primanja rastu 2,24 posto. Prosječna mirovina rast će oko 60 kuna, no raspon povećanja kreće se od prosječnih 7 pa sve do pa do 235 kuna, ovisno o njezinoj visini. Ono što se zapravo mijenja jest aktualna vrijednost mirovine (AVM) po godini staža koja raste za jednu kunu i 60 lipa te sada iznosi 73,13 kuna.
Prosječna plaća jamči dodatak od 27 posto na mirovinu
To znači da će najniže mirovine biti veće. Riječ je o mirovinama koje se računaju tako da se godine staža pomnože s AVM-om. Na taj se način računaju sve one mirovine koje bi, kada bi se u izračunu gledala i visina plaće, bile manje od godina staža pomnoženih s AVM-om.
Ono što je zabrinjavajuće jest da će najnižu mirovinu dobiti svi oni kojima se plaća tijekom radnog vijeka kretala ispod prosjeka, na razini od oko 80 posto prosjeka i manje.
No, ništa veća utjeha nije da će onu osnovnu, najmanju mirovinu, a koja nije najniža, dobiti svi radnici koji su radili za prosječnu plaću. To znači da se u izračun uvrštava i dodatak od 27 posto. Prosječna neto mirovina za prošlu godinu iznosila je 7.129 kuna, a bruto 9.599 kuna, pri čemu se većina radnika nalazi ispod toga iznosa.
Primjer radnika sa 40 godina radnog staža
Dakle, svi koji imaju oko 5.700 kuna neto i manje ulaze u najnižu mirovinu, odnosno gledat će se samo koliko su godina radili pomnoženo s AVM-om. Naravno, to vrijedi samo za prošlu godinu, jer se pri izračunu mirovine gleda prosjek plaće u godini u kojoj ste radili i zarađivali pa se na temelju toga računa jedan zajednički prosjek.
Oni koji su cijeli radni vijek imali prosječnu plaću nadati se mogu još dodatku od 27 posto. Kako to izgleda na primjeru radnika s 40 godina staža prikazao nam je ekonomski analitičar Željko Šemper.
“Taj je radnik ostvario 40 osobnih bodova. Ako bi išao u starosnu mirovinu po sadašnjoj AVM (73,13 kn) njegova mirovina iznosi 2.925,20 kuna, a uvećanjem za 27 posto dodatka, ukupna mirovina bi iznosila 3.715,00 kune, što je 51 posto prosječne plaće” – pojašnjava Šemper.
Veći izračun samo za one s iznadprosječnim plaćama
Dakle, 40 osobnih bodova (godina staža) x 73,13 (AVM) x 27% = 3.715,00 kuna. U ovom primjeru godina mirovinskog staža vrijedi 92,88 kuna (osobni bodovi x godine mirovinskog staža x AVM x dodatak 27%).
Većem izračunu mogu se nadati tek oni s iznadprosječnim bruto plaćama.
“Osobni bodovi isključivo ovise o godišnjoj bruto plaći radnika, komparira se svaka godina s prosječnom godišnjom bruto plaćom. Prosječan vrijednosni bod za sve godine staža množi se s mirovinskim stažem (decimalni broj) i dobiju osobni bodovi, koji se množe s AVM koja je financijski parametar pa x 27%. Svi kojima je bruto plaća bila veća od prosječne plaće u RH u cijelom radnom vijeku, onda je i prosječan vrijednosni bod razmjerno tome veći od 1,0” – zaključuje Šemper.
