Europska komisija razmatra ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, pitaju građane što misle
Većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, a odlučivale su se na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Promjene u računanju vremena mogle bi se odraziti i na ljudski bioritam.
Foto: pixabay.com
Europska komisija se obvezala da će od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018. prikupiti mišljenja europskih građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji.
Zbog brojnih zahtjeva građana, Europskog parlamenta i određenih država članica EU-a, Komisija je odlučila ispitati funkcioniranje ljetnog računanja vremena u EU-u i procijeniti treba li ga mijenjati, stoji u službenom priopćenju.
Upitnik dostupan i na hrvatskom
U navedenom razdoblju, ispitat će se mišljenja europskih građana, dionika i država članica o ljetnom računanju vremena u Europskoj uniji i o njegovim mogućim promjenama, putem online upitnika koji je dostupan i na hrvatskom jeziku, kao i na svim europskim jezicima (osim irskog).
“Ispunjavanje upitnika možete u svakom trenutku prekinuti i nastaviti kasnije. Kad odgovorite na sva pitanja, možete preuzeti primjerak ispunjenog upitnika. Možete i priložiti popratne dokumente, kao što su dokumenti sa stajalištem, ili ih poslati na adresu e-pošte za kontakt”, stoji u priopćenju Europske komisije.
Zaprimljeni odgovori bit će objavljeni na web stranici Komisije. Ako ispitanik ne pristane na objavu osobnih podataka, odgovori će se objaviti anonimno.
Dostupna je i stranica za pomoć sudionicima u ispitivanju.
Podsjećemo da su zastupnici u Europskom parlamentu u veljači ove godine raspravljali o potrebi ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata i usvojenom rezolucijom pozvali Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive 2000/84/EZ iz 2001. o ljetnom računanju vremena i, ukoliko je potrebno, izradi prijedlog za njenu reviziju.
Finska bi ukinula pomicanje sata, Litva traži reviziju
Komisija redovito prima komentare građana na ljetno računanje vremena, u kojima često navode negativan utjecaj pomicanja sata na zdravlje zbog nedostatka sna i druge negativne posljedice. No ima i onih koji traže da se postojeći sustav zadrži jer smatraju da ima pozitivnih strana.
Neke su se države članice nedavno obratile Komisiji dopisima o problematici ljetnog računanja vremena. Finska je tako zatražila da se pomicanje sata dvaput godišnje ukine, a Litva je pozvala na reviziju postojećeg sustava kako bi se uzele u obzir regionalne i geografske razlike.
U veljači 2018. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj od Komisije traži da provede detaljnu procjenu Direktive te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji se potvrđuje da je „od presudne važnosti uspostaviti jedinstveno računanje vremena u EU-u i nakon ukidanja sustava polugodišnjeg pomicanja sata”.
Tradicija ljetnog računanja vremena
Zbog ljetnog računanja vremena, kazaljke na satu pomiču se dvaput godišnje kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana i kako bi se bolje iskoristilo danje svjetlo.
Većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.
Ljetno računanje vremena na razini EU-a postoji od 80-ih i trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu.
Neovisno o ljetnom računanju vremena u EU-u države članice grupirane su i u tri različite vremenske zone: zapadnoeuropsko vrijeme ili srednje vrijeme po Greenwichu (GMT), srednjoeuropsko vrijeme (GMT+1) i istočnoeuropsko vrijeme (GMT+2).
Valja napomenuti da se raspoloživost danjeg svjetla razlikuje ovisno o geografskom položaju države članice. U sjevernim zemljama Europe razlike u duljini dana tijekom godine relativno su velike; za njih su karakteristične mračne zime s malo danjeg svjetla i ljeta s dugim danima i kratkim noćima. U zemljama krajnjeg juga Europe duljina dana i noći jedva da se mijenja tijekom godine.
Učinci ljetnog računanja vremena
Tijekom godina, provedeno je više studija za procjenu učinaka ljetnog računanja vremena u EU-u. Prikupljeni podaci ukazuju na sljedeće:
- Unutarnje tržište: dopuštanjem neusklađenih promjena računanja vremena među državama članicama nanijela bi se velika šteta unutarnjem tržištu zbog većih troškova u prekograničnoj trgovini, poteškoća u prometu, komunikaciji i putovanjima te manje produktivnosti na unutarnjem tržištu robe i usluga.
- Energetika: Iako je bila jedan od glavnih argumenata za uvođenje ljetnog računanja vremena, istraživanja pokazuju da je ukupna ušteda energije koja se njime ostvaruje zanemariva. Rezultati ovise i o faktorima kao što je geografski položaj.
- Zdravlje: Procjenjuje se da su učinci ljetnog računanja vremena pozitivni zbog više vremena za rekreaciju na otvorenom. S druge strane, sudeći prema rezultatima kronobioloških istraživanja, njegov bi učinak na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo. Iz podataka o ukupnim učincima na zdravlje (tj. bilanca pretpostavljenih pozitivnih odnosno negativnih učinaka) još se ne mogu izvući jednoznačni zaključci.
- Sigurnost na cestama: O utjecaju ljetnog računanja vremena na broj nesreća u cestovnom prometu i dalje nema jasnih dokaza. Nedostatak sna zbog pomicanja sata u proljeće u načelu bi mogao povećati rizik od nesreća. S druge strane, smatra se da dulje danje svjetlo za ljetnih večeri pozitivno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Ipak, u usporedbi s drugim faktorima, učinak ljetnog računanja vremena općenito se teško može izravno povezati s brojem nesreća.
- Poljoprivreda: Nekadašnja zabrinutost zbog remećenja bioritma životinja i promjene rasporeda mužnje zbog pomicanja sata uvelike je uklonjena primjenom nove opreme, umjetnog osvjetljenja i automatiziranih tehnologija. Dodatni sat danjeg svjetla ljeti može biti i prednost jer omogućuje više vremena za poslove na otvorenom, kao što su rad u polju i žetva.
Europska Komisija se obvezala da će u danom periodu procijeniti kako europske države potencijalno mogu uspostaviti usklađenost u računanju vremena te kako će tom prilikom birati između dvije opcije: jedna je zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u, a druga ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata.
Iz Komisije naglašavaju kako to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena (ili neko drugo).
