Epidemiolog Kolarić: Uspjeli smo spriječiti pomor osoba u domovima za starije
Epidemiolog Branko Kolarić koordinator je Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje epidemije covid-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Dao je veliki intervju za Glas umirovljenika u kojem je otkrio detalje hrvatske borbe protiv korone u sustavu socijalne skrbi.
Epidemiolog Branko Kolarić dao je veliki intervju za Glas umirovljenika, glasilo Sindikata umirovljenika Hrvatske. Kolarić je kao koordinator Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje epidemije covid-19 nad starijim osobama dobro upoznat sa situacijom u domovima za starije.
Brojke sugeriraju da je Hrvatska doista dobro (barem od korone) zaštitila korisnike u domovima za starije. Iz razvijenih europskih država dolazile su vijesti kako se polovica smrtnih slučajeva od korone zabilježila među populacijom korisnika domova za starije.
“U Hrvatskoj je oko 15 posto od svih umrlih od covida bilo iz domova za starije, primjerice u Belgiji je to 50%! Jasno je da smo snažnijim mjerama privremeno suspendirali neke slobode, no osnovni cilj nam je bio spasiti gole živote, a nakon toga brinuti za kvalitetu življenja. I dalje mislim da smo imali dobru strategiju jer sada, kada cijepimo osobe u institucijama drugom dozom oni će se prvi moći vratiti normalnijem životu”, kazao je Kolarić za Glas umirovljenika.
Korona brojke: 86 posto preminulih bilo je starije od 65 godina
Kolarić je otkrio kako je u ukupnom broju umrlih čak 86 posto starijih od 65 godina.
“Osim posljedica po zdravlje i živote ljudi, ova pandemija je devastirajuća za zdravstvene sustave i sustave domova za starije. Upravo zbog toga mnoge države uvele su nepopularne protuepidemijske mjere jer je jedno od temeljnih ljudskih prava pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Napominjem da su tu neke države bile surove prema osobama starije životne dobi”, kazao je Kolarić.
Nekoliko dana nakon što je prvi slučaj zabilježen u Hrvatskoj domovi za starije su zatvorili svoja vrata za posjete. Epidemiološke mjere su se nadograđivale iz tjedna u tjedan.
“Zahvaljujući maksimalnom trudu sada se vidi da smo uspjeli spriječiti pomor osoba u domovima za starije. Djelatnici domova su i po dvanaest sati radili u skafanderima, mnogi od njih su se također zarazili. Već na samom početku pandemije smo proveli edukaciju medicinskih sestara iz domova za uzimanje uzoraka za PCR testiranje i to je bila jedna od ključnih protuepidemijskih mjera: nakon postavljene sumnje u roku od pet sati bi obavili testiranje te smo u početku epidemije sve zaražene odmah hospitalizirali i tako spriječili daljnje širenje u kolektivu doma za starije”, objašnjava Kolarić.
I siromaštvo ubija
Kolarić je kazao kako su starije osobe zbog niskih primanja često u riziku od siromaštva. Poznato je da siromašne osobe manje idu liječniku na preventivne preglede, a u konačnici zbog toga imaju veće šanse za teži oblik covida-19:
“Siromašnije osobe su generalnog lošijeg zdravlja, odnosno imaju više kroničnih bolesti koje su češće loše regulirane. Nekada su siromašnije osobe i lošije informirane te imaju i manje kontakata s obitelji i prijateljima koji bi im mogli pomoći organizirati potrebnu zdravstvenu zaštitu. Sve to dovodi ih, nažalost, i veći rizik od razvoja loših ishoda koronavirusne bolesti”, kaže Kolarić.
Koje cjepivo odabrati?
Kolarić je objasnio i popuštanje mjera u domovima za starije. Od 29. siječnja dozvoljene su posjete svim korisnicima domova, neovisno o tomu jesu li se cijepili ili ne.
“Onima koji su procijepljeni ukida se ograničenje izlazaka iz doma. Situacije što se tiče cijepljenja u domovima je dobra: ugrubo je 50-70% korisnika procijepljeno, još 20% ih je imuno zbog preboljenja. Odmah nakon korisnika domova za cijepljenje dolaze na red osobe starije od 65 godina koji žive izvan institucija te vjerujem da će se većina zainteresiranih moći cijepiti tijekom veljače, ožujka i travnja”, kazao je Kolarić.
Upitan je i koje je cjepivo najbolje za starije osobe.
“Najbolje je cjepivo ono do kojeg najprije možete doći, naravno pod uvjetom da je registrirano. Radije bih se sada cijepio s cjepivom koja je u kliničkim istraživanjima imalo nešto nižu učinkovitost u sprječavanju bolesti nego za nekoliko mjeseci s onim s boljom učinkovitošću. (…)
Znam da je ovo pitanje oko AstraZenecinog cjepiva trenutno u fokusu, no ja sam čvrsto pri stavu da je najvažnije cijepiti se što ranije, jer sva cjepiva štite od teže bolesti i smrti uzrokovane covidom”, zaključio je Kolarić.