Elektroničko glasanje? I umirovljenici su ‘za’, a Vanđelić je naveo koje su prednosti takvog biranja
Iako je podrška u dobnoj kategoriji 65+ manja od svih ostalih, većina umirovljenika je ipak dala podršku uvođenju elektroničkog glasanja, pokazalo je istraživanje Znanstveno-razvojne inicijative ZRIN. Oni ističu kako bi se time spriječilo dvostruko glasanje, ali i uštedilo na organizaciji.
Foto: Pixabay
Iako će izbori i to u tri navrata (europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički) uslijediti tek 2024., mnogo prašine se podiglo ovih dana oko samog izbornog procesa. Osim što oporba ponovno tvrdi da su izborne jedinice neustavne i predlaže njihovo ukidanje ili prekrajanje, istraživanje javnog mnijenja HRejting pokazalo je kako HDZ i dalje ima značajnu prednost spram ostalih.
No, to nije bilo jedino istraživanje koje se ticalo demokratskog odlučivanja. Naime, Znanstveno-razvojna inicijativa ZRIN predstavila je u ponedjeljak rezultate svog istraživanja koji su pokazali da većina građana želi uvođenje elektroničkog glasanja.
I umirovljenici dali podršku
Čak 74,3 posto ispitanika drži da bi uvođenje elektroničkog glasanja povećalo izlaznost na izborima. Njih 55,5 posto smatra da bi takav način izbora bio pošteniji, a 56,1 vjeruje da bi se time povećao stupanj demokracije. Osim toga, ispitanici smatraju da bi elektronsko glasovanje trebalo biti provedeno putem mobilne aplikacije ili sustava e-Građani, ali ne i aparatima za glasanje na biračkim mjestima, piše Večernji.
https://www.facebook.com/udrugazrin/videos/698674938133703/?__cft__[0]=AZVzQaBYfNwIOYp5X-kuXnkScobMvzsTcBCbjukHug_gZ1LOJ7xocNWdWcT1u3VUKDcfE9oUm9vJ7KLfSC6ZlO-ANmPo6UG6N7D3iiueP9oIrhpe7GdnO2etvVVYSYLZaB1_mo6oc9KRbpdL1lUpXCK6cBjeWAV5307oOINGcURLyQdlU90vhxgD8ulzNd1EtUk&__tn__=%2CO%2CP-R
Prema istraživanju, na izbore češće izlaze osobe starije životne dobi, koje ujedno imaju i najmanju želju za uvođenjem e-glasovanja. No, vrijedi istaknuti da se 55 posto populacije starije od 65 godina ipak za to zalaže, što je ujedno i najmanju omjer u pojedinoj dobnoj skupini. Najviše pobornika e-glasovanja je zabilježeno u dobnoj skupini od 35 do 44 godine. Uz to, istraživanje je pokazalo da izlaznost na izbore raste s dobi.
– Digitalizacijom želimo doseći transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi tako i u biznisu, financijama, poručio je na predstavljanju istraživanja predsjednik Udruge ZRIN, Damir Vanđelić.
Bolja kontrola i smanjivanje troškova
Kako bi elektroničko glasovanje bilo provedivo u praksi, istaknuo je Vanđelić, potrebno je donijeti Zakon o elektroničkom glasovanju primjenjiv na sve izbore. Također, potrebno je uvesti elektronički popis birača, definirati ovlaštenu ustanovu za provođenje e-glasovanja, ali i civilno povjerenstvo za nadzor. Najvažnije od svega, treba osigurati anonimnost i izbjegavanje dvostrukog glasanja.
Pritom bi ističu iz ZRIN-a najveći trošak uvođenja elektroničkog glasovanja bio bi na prvim tako provedenim izborima. Uz to, postoji mogućnost financiranja iz europskih fondova za “digitalnu i zelenu tranziciju”. Uštede bi bile enormne; samo na ukidanju objava zbirnih lista u medijima moglo bi se uštedjeti 2,1 milijun kuna, tisak i distribucija glasačkih listića sad koštaju 4,8 milijuna kuna. Informatička podrška u inozemstvu košta 10 milijuna kuna, a naknade u izbornim tijelima uzmu 59 milijuna kuna na svakim izborima.
Uvođenjem elektroničkog glasanja, ovi bi se troškovi sveli na minimum, a više ne bi bilo ni rasprava na internetu o tome da umirovljenici drže HDZ na vlasti, o čemu više možete čitati u našem tekstu.
