Ekonomisti o novom modelu obiteljskih: Prijedlog je za umirovljenike dobar, ali šalje lošu poruku društvu
Velika reforma obiteljskih mirovina bit će dobra za pojedince, ali ne i za čitavo društvo. U mirovinskom sustavu nema ni kune viška što znači da će se bilo kakvo povećanje morati financirati iz državnog proračuna, a dobar dio mirovina se već danas financira iz tog izvora. Evo što ekonomisti Predrag Bejaković i Danijel Nestić kažu o nadolazećoj reformi obiteljskih mirovina.
Foto: Unsplash
Prijedlog saborskog zastupnika Silvana Hrelje o obiteljskim mirovinama trebao bi biti polazišna točka dogovora o novom modelu obiteljskih mirovina. No, ekonomisti kažu da je to kao kad kupujete automobil – trgovac postavi poprilično visoku cijenu, kupac postavi optimistično nisku cijenu pa se u pravilu nalaze negdje u sredini.
Hreljin zakonski prijedlog, kojeg je Vlada prije nekoliko mjeseci odbila, predviđa da će preživjeli bračni partner moći naslijediti 50 posto mirovine preminulog partnera i pri tome zadržati cijelu svoju mirovinu. Procijenjeni trošak je milijardu kuna u prvoj godini korištenja i 1,2 milijarde kuna u drugoj godini korištenja.
Trošak nam se učinio poprilično malenim za ovakav ambiciozan prijedlog pa smo provjerili što o tomu misle ekonomisti koji se bave mirovinskim sustavom Predrag Bejaković s Instituta za javne financije i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
Bejaković: Prijedlog je dobar za umirovljenike, ali šalje lošu poruku
Čitajući znanstvene radove Predraga Bejakovića, u jednom smo uočili prigodan citat Edmunda Burkea: “U društvu je potrebno ostvariti pošteni odnos između onih kojih više nema, nas danas i onih koji će doći iza nas.”
“Sa stanovišta pojedinca, u ovom slučaju umirovljenika, takav prijedlog je dobar. Umirovljenici ipak imaju višu stopu siromaštva od opće populacije. Ja razumijem zastupnika Hrelju jer on ovime dosljedno zastupa interese umirovljenika. Dakle, sa stanovišta pojedinca ovakav prijedlog zakona je jako dobar, ali šalje lošu poruku jer se teret troška prebacuje na ostatak društva. Mirovine su sada već 11-12 posto BDP-a, a ovo će sigurno pogurati za još par postotaka. Dosadni ekonomisti će vam uvijek reći da nema besplatnog ručka, ako nekome nešto date, drugima trebate uzeti”, kazao je Bejaković.
Citira ekonomista Nicholasa Barra koji je jednom rekao “kad je vlada slaba i neorganizirana, svaki mirovinski sustav je u opasnosti.”
“Treba gledati što nas čeka u budućnosti. Puno bogatije zemlje od nas podižu dobnu granicu za umirovljenje. Probali smo i mi pa se dogodio referendum. Ovdje s jedne strane ciljamo skupinu umirovljenika podići iz siromaštva, ali na način da narušavamo javne financije. Ljudi misle da ministar Marić ima neke kofere s viškom novca, ali viška novca nema”, zaključuje Bejaković.
Nestić: Ne vjerujem da će se umirovljenicima dati punih 50 posto mirovine preminulog partnera
Nestića smo pitali mogu li zbog ovakvog prijedloga eksplodirati troškovi mirovinskog sustava. Odgovara kako Hrvatska nije prva koja će ovako nešto uvesti u zakonodavstvo, ali da se baš primjeri iz stranih zemalja ne mogu prepisivati jer su mirovinski sustavi delikatni i svaka od njih gaji neke svoje specifičnosti.
“U Europi postoje različiti modeli i vrlo je teško ovlaš uzeti neku zemlju i reći ovo je najbolje. U Francuskoj recimo vi možete dobiti mirovinu preminulog partnera, ali vi morate čitavu svoju imovinu dati državi . To vrijedi samo za one ljude koji nemaju dovoljno sredstava za život.
U drugim zemljama dobijete naslijeđenu mirovinu samo neko određeno vrijeme. I u Sloveniji nešto postoji, ali je jako ograničeno s imovinskim cenzusom. Može se naslijediti, ali samo do određene razine, postoji maksimum. Ti detalji su jako bitni i o njima na kraju ovise troškovi”, počinje Nestić.
Ne vjeruje da će Hreljin prijedlog od 50 posto zaživjeti.
“Ja ne vjerujem da će njegov prijedlog zakona, u ovom obliku, bez obzira na vrijednost njegovog glasa u Saboru, zaživjeti. Radi se o velikom zadiranju u sustav obiteljskih mirovina gdje se onda potpuno mijenja sve. Hrvatska ima jako labave uvjete ostvarivanja obiteljskih mirovina, udovica već s 50 može povući obiteljsku mirovinu. Ne vjerujem da to u takvom obliku može proći parlament. Moguće je da će se neka varijanta, nešto od toga napraviti. Vlada ima namjeru promijeniti nešto u sustavu obiteljskih mirovina, osnovana je radna skupina. Tu će se nešto mijenjati. Ja sam član te radne skupine, ali mi smo još u fazi analize. Nismo čuli ništa što izgleda kao prijedlog”, kaže Nestić.
A što je s ostalim umirovljenicima?
Nestić smatra kako hrvatski mirovinski sustav nema neke nepredvidljive troškove i da se njime na ovakav način može upravljati na dugo razdoblje. Samo, primjećuje da je sustav postavljen na način da prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću sve više tone.
“I onda mi napravimo neku intervenciju, pa to skoči za par postotaka, ali sustav je takav da će mirovina uvijek padati u odnosu na prosječnu plaću. I to neće moći ići dovijeka. Jednom će se i umirovljenici, kojih će u budućnosti biti nešto više, pobuniti i tražit će izmjenu formule usklađivanja. Tu leži velika opasnost za sam sustav jer u slučaju veće indeksacije imamo rast na rast koji može generirati velike troškove u budućnosti”, smatra Nestić.
Inače, taj trenutak je praktički već došao jer umirovljeničke udruge žestoko protestiraju oko formule usklađivanja i traže povoljniju.
“Meni se to ne dopada jer mislim da bi trebali težiti mirovinskom sustavu koji se financira iz doprinosa. Tu smo kratki, dobar dio ide iz proračuna. Proračun je jedna ogromna vreća novaca, sada samo tko je jači i više zagrabi dobije neke beneficije. Isplata mirovina je najveća pojedinačna stavka proračuna, a s ovakvim prijedlozima ta će stavka samo rasti. To znači da nikada nećemo moći zatvoriti taj nedostatak mirovinskog sustava, a cilj bi nam trebao biti taj iznos smanjivati, u idealnom slučaju potpuno ukinuti. No, dođe period izbora, krenu obećanja pa se dugoročni ciljevi poput ovoga smetnu s uma”, zaključuje Nestić.
