Dvadeset godina mirovinske štednje: Prinosi mirovinskih fondova padaju diljem svijeta
Jutarnji list i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) danas su u Zagrebu organizirali konferenciju ‘Investicijski izazovi mirovinskih fondova’.
Foto: mirovina.hr
U prostorijama zagrebačkog HUB-a 385 danas je održana konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Konferenciju je svečano otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, a uvodne govore su održali ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
U panel raspravi sudjelovali su ekonomski analitičar Velimir Šonje, predsjednik upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, direktor Direkcije upravljanja imovinom Erste Plavi Andrija Hren, član Uprave AZ-a Mario Staroselčić, a raspravu je moderirao novinar Jutarnjeg Gojko Drljača.
Dvadeset godina kapitalizirane štednje – prinosi usporavaju
Prije 20 godina na snagu je stupio zakon koji je zacrtao budućnost našeg mirovinskog sustava koji se vrlo brzo pretvorio u trostupni mirovinski sustav. Veći dio današnje konferencije fokusirao se na obvezni II. i dobrovoljni III. mirovinski stup. Od uvođenja II. stupa do danas – mirovinci su u njemu uspjeli uštedjeti preko 100 milijardi kuna, ali problemi vrebaju iza ugla.
Utjecaj svjetske ekonomije i niske kamatne stope imat će velik utjecaj na prinose fondova, budući da fondovi svoja sredstva ulažu u državne obveznice koje zbog niskih kamatnih stopa prijete usporavanjem prinosa.
U uvodnom izlaganju prije panel rasprave savjetnik Uprave PBZ Croatia osiguranja Goran Kralj kratko je preletio preko globalnog stanja mirovinskih sustava. Ukratko, prinosi mirovinaca padaju diljem svijeta i javlja se potreba za drugačijom investicijskom strategijom.
Panel rasprava: “Grozim se suradnje mirovinaca i države”
Niski i negativni prinosi mirovinskih fondova diljem svijeta, saznali smo na konferenciji, mogli bi čitav koncept mirovinske štednje ‘konkretizirati’. Mirovinci bi rado ulagali u konkretne projekte, bili oni domaći ili u inozemstvu.
Država trenutačno u vlasništvu ima preko 1.000 poduzeća, a moderatora je zanimalo hoće li se barem dijelovi tih tvrtki privatizirati, kako bi kapital iz mirovinske štednje mogao ući u njih, poboljšati poslovanje i time uštedjeti budućim umirovljenicima za veće mirovine. Ministar Horvat nije najavio privatizaciju, ali je mirovincima ponudio do 50-ak projekata u koje bi već sada mogli ulagati.
“Zainteresirani smo biti vanjski partner u pojedinim državnim poduzećima, kao što su ACI, HEP i Janaf, što podrazumijeva njihovu privatizaciju”, kazao je Mario Staroselčić iz Uprave AZ fonda.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje pritom je kazao kako se upravo toga najviše grozi – partnerstva mirovinskih fondova i države. Umjesto toga, predložio je niskorizična ulaganja ako treba i izvan države, u sklopu manjih projekata koji bi zajednički akumulirali veći rast.
