Dva mjeseca nakon uvođenja novog Zakona o hrvatskim braniteljima: 4000 branitelja zatražilo status ratnog vojnog invalida
Jedna od novosti koju je novi Zakon o hrvatskim braniteljima omogućio jest ponovno predavanje dokumentacije potrebne za ostvarivanje statusa ratnog vojnog invalida temeljem bolesti. Posljednji zakonski rok kada se takav zahtjev mogao predati završio je 31. prosinca 2005. godine, a u tom okviru predano je 32.764 zahtjeva za ostvarivanje statusa HRVI. Novi zakon ponovno je otvorio zakonski rok, a prema podatcima iz resornog ministarstva, samo u siječnju i veljači stiglo je 3.955 novih zahtjeva.
Vojska Foto: Pixabay
Podsjećamo, Hrvatski ratni vojni invalid (HRVI) je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je pretrpio najmanje 20% oštećenja organizma u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Broj novopristiglih zahtjeva u protekla dva mjeseca je gotovo 4.000, piše Večernji list. Najveći broj odnosi se na zahtjeve na temelju psihe, njih 2.247. Po osnovi psihe i ostalih bolesti, njih 1.397, a zahtjeva po osnovi ostalih bolesti bilo je njih 311. U prošlim verzijama Zakona o hrvatskim braniteljima rok za predaju dokumentacije bio je ograničen, a po novom Zakonu nema zakonskog ograničenja, stoga možemo očekivati još zahtjeva u budućnosti.
Vladajući tvrde da je brojka očekivana
Ivica Akmadža, voditelj Sektora normativnih poslova u Ministarstvu branitelja nije iznenađen. ‘Prema našoj evidenciji, oko 5.000 branitelja već se godinama kontinuirano liječi, među kojima su oboljeli od PTSP-a. Riječ je o onima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeva, ali koji imaju medicinsku dokumentaciju i koji su čekali da Zakon stupi na snagu kako bi ostvarili status. Među njima je i određen broj ljudi koji je podnosio zahtjev u vremenu kada se to nije moglo pa im je zahtjev odbačen’, izjavio je za Večernji list.
No, to ne znači da će svi taj status i ostvariti. Godinama nakon rata svjedočili smo kako se beneficijama za branitelje koriste oni koji to nisu zaslužili, a Vlada je ovoga puta propisala kompliciranu i strogu proceduru za potencijalne korisnike invalidnina koja će se sastojati od stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi i odlazak pred vijeće vještaka pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju. Nakon vještačenja Vijeća sa svom dokumentacijom reviziju njihovog mišljenja provodit će vijeće viših vještaka, a nakon provođenja postupka predmet se vraća na ured državne uprave koja donosi rješenje o statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida.
Najveći broj HRVI, njih 80%, su u skupini kojima je organizam oštećen 20-40%, a invalidnine će iznositi tek 114kn za one sa 20%, a 229kn za one s 40% oštećenja, donosi Večernji list.
Kritike Europske komisije
Europska komisija u svome izvješću za 2018. godinu navodi da je novi Zakon o hrvatskim braniteljima otvorio mogućnost da se još više ljudi registrira kao ratni veteran, smanjio dobnu granicu odlaska veterana u mirovinu te prošiorio mogućnost da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine. Izvješće također navodi kako su veteranske mirovine u prosjeku dvostruko veće od “običnih” mirovina.
Bruxelles hrvatske branitelje vidi kao izrazito ‘privilegiranu skupinu’ građana na koje se troši velik novac, zbog čega, između ostalog, trpi sustav socijalne skrbi. Još jedna od zamjerki EK je činjenica da je jako malo učinjeno po pitanju reintegracije ratnih veterana u tržište rada.
