Dušan Pejin (85) ima tri diplome i ne misli stati: Svoj cjeloživotni projekt pretvara u doktorsku disertaciju
Dušan Pejin ima 85 godina, četiri indeksa, tri diplome, nekoliko patenata i nagrada, ali tu ne planira stati. Od 1967. godine proučava urode kukuruza, a svoje je životno djelo odlučio pretvoriti u doktorsku disertaciju. Pritom je otkrio nekoliko metoda, ali i trikova za bolje učenje.
Foto: Unsplash
Dušan Pejin iz Čonoplje pored vojvođanskog gradića Sombora drži se stare narodne poslovice: “Čovjek uči dok je živ”. On, naime, ima 85 godina, četiri indeksa i tri diplome s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Diplomirao je na osnovnom, diplomskom i magistarskom studiju, a sad se sprema za doktorat, iako za sebe tvrdi da je neformalno već doktorirao.
Zvanje magistra je stekao u 80. godini, a i sad ima visoke ocjene te je marljiv i pedantan student koji se planira posvetiti još nekolicinom projekata u budućnosti. Energije mu ne manjka, kao ni želje za novim znanjima, koju mu je još u mladosti usadila njegova majka, koja je bila učiteljica.
– Sjećam se, kad su nam u školi dali da naučimo pjesmicu, majka mi je uvijek zadala zadatak da to što sam naučio napišem na papir. I zaista, sve što sam ikad zapisao, ostalo mi je u sjećanju, tako da je to ostala moja metoda učenja, rekao je Dušan Pejin za Telegraf.
Životni projekt pretvorio u doktorat
Svoju prvu diplomu stekao je 1963. godine, a nakon što je otišao u mirovinu sve svoje slobodno vrijeme posvetio je struci, odnosno učenju. Kaže kako je to učinio iz inata, koji je kod njega očito jak, s obzirom da je prije pet godina obranio magistarski rad na temu “Ishrana krava muzara povećanim razinama suhih rezanaca šećerne repe”.
Prijelomni trenutak za nastavak školovanja zbio se nedugo nakon njegove prve diplome. Osnovao je tvrtku, ali nije imao inžinjera za zaštitu bilja, pa se sam krenuo time baviti. Ističe da mu je to bio izazov koji ga je nagnao da se dalje specijalizira. Od 1967. proučava rast kukuruza, a to je i tema njegove doktorske disertacije. Upozorava da je ove godine kukuruz podbacio.
– U mojoj glavi, ja sam već doktorirao. Ja sam svoju tezu već dokazao, imam tu sve lijepo dokumentirano, svaki korak. Svoju temu koju razrađujem, započeo sam još 1967. godine. Tada su te moje oglede mnogi doživljavali kao ludost. Ispostavilo se, ipak, sada, da je sve to na čemu sam godinama radio, relevatno, tvrdi Pejin.
Otišao je sa svojim analizama na Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i odlučio napisati doktorsku disertaciju. Nakon osam dana dodijelili su mu mentora koji mu je objasnio što i kako bi to trebao napraviti. Vratilo je to Pejina u studentske dane, stoga je podijelio još nekoliko trikova za kvalitetno učenje.
– Recimo, imamo brojeve od jedan do 1.000. Za svaki broj vežemneki sadržaj, pa se onda nekoliko puta ispitam, kad uzmem neki broj, znam li reći na što se on odnosi. Kad se to sve svlada, onda možete reći da ste nešto naučili. Tako sam oko 350 vrsta buba svladao za dva i pol mjeseca, pohvalio se magistar Pejin.
Važan je i pun želudac
Uz dobru tehniku učenja, ističe, važan je i pun želudac. Dok je radio na jednoj od svojih disertacija, svakog dana je pojeo čitavu čokoladu, a i ranije je uz knjigu volio delicije.
– Živio sam u studentskom domu, gdje sam jedne godine boravio s dva Albanca s kojima sam se sprijateljio. Kako sam išao s njima svaki dan na ručak i večeru, a oni nisu jeli svinjetinu, uvijek bi taj komad mesa dali meni da pojedem. Kad dođe večer, ja tako sit ne idem spavati, već sjednem pod lampu i krenem prelistavati sve što bismo tog dana imali na predavanjima, prisjetio se Dušan, istaknuvši kako rad uvijek zahtijeva energiju, zbog čega je neophodno unijeti pravu mjeru šećera.
Obitelj mu pruža podršku u radu, ali prijatelji i susjedi, ističe, baš i ne vjeruju u njega, iako je dobitnik brojnih nagrada. Naime, Dušan nije samo uzoran student, već i inovator. Za patent “Ekološka kutija za uništavanje štakora koji održavaju vrstu”, od Saveza pronalazača Srbije dobio je srebrnu medalju. Na izložbi pronalazaka na Međunarodnom sajmu preduzetništva “Biznis baza 2007” u Beogradu nagrađen je priznanjem “Mihajlo Pupin”, a na Međunarodnom sajmu pčelarstva u Somboru 2005. godine osvojio je prvo mjesto. Tu je i nagrada “Nikola Tesla” s Međunardonog festivala inovacija znanja i stvaralaštva, na koju je naročito ponosan.
