Duboko u saborskoj proceduri: Evo što prijedlozi SDP-a donose umirovljenicima
Duboko u saborskoj proceduri nalazi se SDP-ov Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju. Vodstvo stranke u posljednje vrijeme sve više priča o intervencijama u mirovinski sustav. Saboru su predložene izmjene predali još u veljači i nije poznato kada će se naći na dnevnom redu. Analiziramo što točno za umirovljenike donose SDP-ovi prijedlozi.
Foto: Peđa Grbin | Youtube screenshot
Klub SDP-a još je u veljači u saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, a one do danas nisu stigle na dnevni red parlamenta. Međutim, prijedlog je stigao na dnevni red Vlade još u ožujku koja je SDP-ov prijedlog odbacila. Budući da vodstvo SDP-a u javnim nastupima sve češće naglašava umirovljeničke probleme, zavirili smo u prijedloge i analiziramo što bi se promijenilo u trenutačnom zakonodavstvu.
Već godinama veliki dio umirovljenika živi na rubu siromaštva, argumentiraju SDP-ovci, te se vrijednost prosječne mirovine i prosječne plaće u Hrvatskoj kontinuirano pogoršava na štetu umirovljenika. Sada kada imamo velik i nagli rast cijena, SDP-ovci predlažu drugačiju formulu usklađivanja.
Nova formula usklađivanja
Trenutačna formula usklađivanja mirovina promatra koliko rastu troškovi života i koliko rastu plaće u državi. Zbraja se 70 posto većeg i 30 posto manjeg faktora što znači da je trenutačna formula 70:30. SDP-ovci predlažu da se formula preinači u 100:0 što bi značilo da će mirovine rasti točno onoliko koliko rastu plaće (ako plaće rastu više od inflacije) ili točno onoliko koliko iznosi inflacija (ako je inflacija veća od rasta plaća, kao što je slučaj danas).
U ranijem tekstu smo izračunali da bi na ovaj način mirovine od 2016. do danas bile usklađene za 34 posto, a s postojećom formulom usklađene su za 18,6 posto.
“Trenutačni model ne omogućava očuvanje kupovne moći umirovljenika u uvjetima izraženije inflacije, a u drugom slučaju izraženijeg rasta plaća ne omogućava da bi rast mirovina pratio rast plaća (…). Zato je potrebno promijeniti način usklađivanja mirovina”, tvrde SDP-ovci.
Poentiraju da bi s novom formulom rast mirovina pratio rast plaća, što bi osiguralo da se udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći stabilizira, a u uvjetima izražene inflacije mirovine bi zbog usklađivanja rasle brže od rasta plaća. Dakle, da kojim čudom ovakav prijedlog zaživi – ne bi se dogodilo ništa dramatično, ali bi na duge staze mirovine rasle puno brže.
Inflatorni dodatak
SDP-ovci u drugoj intervenciji predlažu isplatu inflatornog dodatka koji podsjeća na covid dodatak. Vlada im je tehnički udovoljila (samo s drugom nazivom “energetskog” dodatka), međutim, Iblerov trg ne odustaje. Posljednjih dana sve više članova stranke nanovo spominje isplatu inflatornog dodatka. Peđa Grbin kazao je prije nekoliko dana da se već danas treba razmišljati o novom dodatku koji bi se umirovljenicima isplatio na jesen jer će novac od energetskog dodatka do tada već potrošiti. S druge strane, poskupljenja energenata od travnja još uvijek nisu značajnije opalila po novčaniku građane jer je došlo toplije vrijeme, ali nova sezona grijanja bit će izazovna.
Ovako je SDP zamislio isplatu inflatornog dodatka, isplaćivao bi se u ratama:
Foto: SDP-ova ideja isplate inflatornog dodatka umirovljenicima
Tvrde da bi dodatak obuhvatio oko 800 do 850 tisuća umirovljenika te da bi mjera koštala između 650 i 700 milijuna kuna. Kada tomu dodamo i drugačiju formulu usklađivanja, trošak u prijedloga u 2022. godini penje se na 1,2 milijarde kuna. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi nekoliko godina mogli bez problema imati ovakvu formulu usklađivanja, no da bi na duge staze trošak za državni proračun postao prevelik.
Zašto je Vlada odbila ove prijedloge?
Kao što smo rekli, Vlada je u ožujku dala negativno mišljenje o ovim prijedlozima te je Saboru poručila da, kada ovaj prijedlog dođe na dnevni red, ne prihvati predložene izmjene. U mišljenju od prijedlozima tvrde kako je mirovinskom reformom umirovljenicima već sada osigurala povoljniji model usklađivanja mirovina “prema kojem se umirovljenicima osigurala primjerenija usklađenost visine mirovine u odnosu na porast plaća” – to ne može biti točno jer je od tada do danas udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u konstantnom padu.
Nadalje, što se tiče novog modela usklađivanja, Vlada priznaje da nema novaca za formulu 100:0:
“Može se dogoditi da u recesijskom razdoblju državni proračun ne bude u mogućnosti u potpunosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkih cijena. (…)
Problem niskih mirovina nije moguće sustavno riješiti promjenom načina usklađivanja mirovina, već je nužno konstantno ukazivati na potrebu dužeg ostanka u svijetu rada i povećanja plaća”, zaključak je Vlade.
Ovo je zapravo indirektna poruka da se od trenutačne generacije umirovljenika pomalo odustaje, a jedino što ostaje je nada u bolju budućnost u kojoj će ljudi dulje raditi i primati veće plaće.
