Sve dublji jaz: Plaće u odnosu na mirovine rasle sedam puta više zadnje dvije godine
“Prosječna plaća u svibnju je porasla za 3,4 posto na godišnjoj razini, odnosno 1,7 posto u odnosu na travanj. Međutim, u posljednje dvije godine plaće su porasle za čak 700 kuna, dok su mirovine u prosjeku rasle ni stotinu kuna”
Foto: Pixabay
Prosječna plaća u Hrvatskoj prema posljednjim podacima za svibanj iznosila je 6.352 kuna. S druge strane, prosječna mirovina tek je 2.344 kune. To znači da ona u udjelu prosječne plaće čini svega 37 posto. Nažalost, posljedica je to trenda koji bilježi sve veći jaz između radničkih i umirovljeničkih primanja.
Plaće rasla 700, a mirovine ni sto kuna
Rast mirovina događa se jedino tijekom redovnih godišnjih usklađivanja, međutim ona su toliko neznatna da ih umirovljenici ni ne osjete. Tako je prosječna mirovina u travnju, s isplaćenim zaostacima, porasla 24 kune. Međutim, velika većina umirovljenika ima primanja ispod tog iznosa pa od porasta nisu imali ni unucima za sladoled.
Prosječna plaća u svibnju je porasla za 3,4 posto na godišnjoj razini, odnosno 1,7 posto u odnosu na travanj. Međutim, u posljednje dvije godine plaće su porasle za čak 700 kuna, dok su mirovine u prosjeku rasle ni stotinu kuna. Iz toga se primjera jasno vidi da mirovine uvelike zaostaju za plaćama, ali i rastom cijena i troškovima života. Upravo stoga je i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, ovih dana iznio pomalo kontroverzan prijedlog da se umjesto smanjenja PDV-a ta sredstva prenamjene u stalni dodatak na mirovine.
Obećanje da će mirovine rasti
Stručnjaci stoga jedino rješenje vide u izmjeni formule prema kojoj se mirovina usklađuje, na način da se to učini prema indeksu koji je više rastao, ili plaćama ili cijenama. I sadašnja Vlada obećala je da će mirovine rasti prema 50 posto udjela u prosječnoj plaći. Opravdanja za to ima i zbog sve većih troškova i porasta cijena koje su otišle gore iznova i tijekom posljednjih mjesec dana. Isto tako, prema vladajućima gospodarsko stanje u državi trenutno je dobro, što je još jedan razlog više. I ministar Marko Pavić spomenuo je već nekoliko puta da će mirovine rasti, doduše u vrlo sitnim postocima.
“Činjenica je da su u posljednjih osam godina bruto plaće porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto – indeks plaće prema mirovinama je čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini: plaće su u tom razdoblju porasle 5,30 posto, a mirovine 2,75 posto – indeks je čak 193. Dakle, nisu mirovine najviše rasle od 2008., već su upravo prošle godine najviše pale. Uostalom, prema podacima HZMO, udio mirovina u prosječnoj plaći iznosio je 2004. godine 42,1 posto, da bi se u 2017. spustio na 38,3 posto” – upozorio je nedavno i Ante Gavranović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Premalo radnog staža
Brojke jasno kažu kako su, u odnosu na rast prosječne plaće i porast cijena, hrvatski umirovljenici sve siromašniji, ali i sve brojniji. Trenutno ih je 1.234.121, a tu brojku jedva prati i broj zaposlenih, i to zahvaljujući sezonskim poslovima. Radnika je u svibanuj zabilježeno 1.539.946, čime je lagano porastao i omjer umirovljenika i radnika koji za taj period iznosi 1: 1,25. Za travanj je bio 1:1,23, u ožujku 1: 1,21, a u veljači 1:1,19. Međutim, za očekivati je da će on iznova pasti krajem godine, odnosno kada se sezonci vrate na burzu rada.
I ministar Marko Pavić na jučerašnjoj sjednici Vlade pohvalio se kako je za poboljšanu statistiku zaslužan porast od 71.000 zaposlenih u provom kvartalu ove godine.
U starosnoj mirovini je oko 600.000 osoba, a u prijevremenoj oko 190.000. Najveći problem nisu godine, nego nedostatak radnog staža. Tako prosječan hrvatski umirovljenik ima 70 godina i 30 godina staža. Kada gledamo umirovljene tijekom ove godine, onda prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje možemo zaključiti da imamo u prosjeku 62 godine života i 32 godine staža kada uplovljavamo u egzistencijalnu avanturu života zvanu – mirovina.
