Državni tajnik otkrio komu mirovine rastu dodatnih 10 posto iduće godine
Budućnost mirovinskog sustava, kratkoročna i dugoročna, bila je jučerašnja tema HRT-ove emisije ‘Otvoreno’. Gosti su govorili o najavljenom rekordnom usklađivanju mirovina koje umirovljenicima na račune sjeda u rujnu, ali i o dugoročnoj perspektivi mirovinskog sustava. Državni tajnik Dragan Jelić otkrio je i detalj iz nadolazeće reforme obiteljskih mirovina.
Foto: Youtube screenshot
O budućnosti mirovinskog sustava i svemu onome što umirovljenike čeka u narednim godinama jučer su u HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ govorili Dražen Jelić, državni tajnik resornog Ministarstva rada, Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Silvano Hrelja, saborski zastupnik HSU-a i Danijel Nestić, stručnjak za mirovinske sustave s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Ivo Bulaja uvodno je komentirao nadolazeće usklađivanje mirovina, koje bi trebalo srušiti rekord iz 2008. godine kada je iznosilo 4,05 posto. Trenutačni podaci ukazuju da će usklađivanje iznositi 5,75 posto.
“Kretanja potrošačkih cijena i rast plaća očito nagovješćuju malo obilnije povećanje mirovina, odnosno, usklađivanje. Koliko će točno iznositi usklađivanje znat ćemo u srpnju ili početkom kolovoza. Još je preuranjeno govoriti, ali to bi sada bilo otprilike pet posto. Na prosječnu isplaćenu mirovinu to bi značilo povećanje oko 164 kune. Ako usklađivanje bude 4 posto, bit će 130, a ako bude 6 posto, bit će 197 kuna”, kazao je Bulaja.
Dodaje kako je prosječna mirovina od 1. siječnja 2017. do danas usklađivanjem porasla 592 kune, odnosno 18,7 posto.
Hrelja: Umirovljenicima će biti jednako ili čak i teže
Usklađivanje je mehanizam kojom se održava kupovna moć umirovljenika, kazao je Silvano Hrelja, ali ono u ovom trenutku ne može kompenzirati rast cijena.
“Mi imamo podatke koje jako zbunjuju ljude. U ovom mjesecu je rast inflacije preko 9 posto. To je u odnosu na godinu dana prije. Međutim, to nije podatak vezan za usklađivanje – za usklađivanje se prati siječanj sa srpnjem prošle godine i uspoređuje se period o šest mjeseci prošle godine s periodom od prvih šest mjeseci u ovoj godini.
Umirovljenicima će biti jednako i više teško s obzirom na nepredvidljivu situaciju koju donosi inflacija i povećanje svih cijena”, kazao je Hrelja.
Od pozitivnih stvari istaknuo je da je zabilježen i rast bruto plaća, što znači više doprinosa za mirovinski sustav.
Nestić: Ovo usklađivanje neće do kraja dohvatiti inflaciju
Nestića je dočekalo pitanje hoće li usklađivanje umirovljenicma pomoći da se izbore s rastom cijena i svim izazovima životnih troškova. Ipak je “ukupna inflacija” jedan pokazatelj, a kada bi se gledala umirovljenička košarica dobara u kojoj dominira hrana, inflacija je tu nešto veća.
“Čuli smo da je inflacija 9,4 posto, možda ode i na 10 posto. Definitivno, gledajući u prosjeku, taj umirovljenički standard bit će pod izazovom. Pogotovo znajući da je hrana rasla gotovo 13 posto, a znamo da umirovljenici najveći dio svoje mirovine troše na hranu. Isto tako, stanovanje, režije otišle su 9 posto.
Ovo usklađivanje neće do kraja dohvatiti inflaciju. Ali treba gledati i druge segmente društva. Imamo korisnike socijalne pomoći, oni neće dobiti gotovo ništa. Imamo javni sektor koji je dobio rast od 4 posto i zadovoljni su, a umirovljenici će dobiti 8 posto. I u privatnom sektoru rastu plaće, ali ne jednako. IT industrija će dobiti povećanja, ali neće svi. Gledajući tako, umirovljenici su jedna skupina koja će ipak biti relativno dobro zaštićena u odnosu na druge segmente”, kazao je Nestić.
Bulaja: Hrvatska trenutačno ima rekordan broj osiguranika
Ivo Bulaja kazao je kako je pozitivan trend u mirovinskom sustavu to što smo dostigli rekordan broj osiguranika iz 2008. godine. Međutim, čak i s rekordom, odnos radnika i umirovljenika danas iznosi 1,29:1. Nestić dodaje kako je naš omjer radnika i umirovljenika jedan od najgorih u Europi. Međutim, Bulaja raspolaže s drugačijim podacima:
“Mirovinski sustav je održiv. Komuniciramo u vremenu kada s brojem osiguranika stojimo najbolje (…)
Ovako kako je sada trenutna situacija, sustav je definitivno održiv. Imamo čak i pozitivne demografske pokazatelje da će u budućnosti i demografija malo drugačije i optimističnije izgledati nego što su bile projekcije prije pet godina. Najave su i tog buđenja i da će se ti omjeri definitivno u narednom vremenu stabilizirati i da neće biti toliko katastrofični”, kazao je Bulaja.
Na koje točno demografske pokazatelje je mislio pitali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Nestić nije toliko optimističan:
“Gospodin Bulaja iznio je jedan vrlo optimističan pogled. Ja nisam toliko optimističan i moram naglasiti rizike. Mi smo trenutno u jednoj dobroj fazi, u jednom dobrom ciklusu. Zaposlenost raste, plaće rastu, rastu prihodi. Iz perspektive jedne ili dvije godine navodno nam se i demografski pokazatelji poboljšavaju. Ja sam tu vrlo skeptičan je li to točno ili nije. Kada pomaknete pogled u sljedećih 20 godina – mi ćemo izgubiti otprilike 600 tisuća ljudi u radnoj dobi, dakle od 20 do 64 godine. Tko će raditi? Prilično je sigurno da će se to dogoditi i prognoze nisu dobre.
No, sustav neće kolabirati, mirovina će biti. Jedina prava borba ostaje za visinu tih mirovina. Mi možemo imati savršeno stabilan sustav, ali ćemo imati niske mirovine”, kazao je Nestić.
Jelić otkrio detalj iz nadolazeće reforme obiteljskih mirovina
Dragan Jelić kazao je kako se Vlada kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obvezala dodatno povećati najniže mirovine i napraviti reformu obiteljskih mirovina.
“Radimo na izmjenama zakona, želimo da korisnici obiteljskih mirovina od 1. siječnja 2023. dobiju 10 do 15 posto veću mirovinu. To ćemo postići kroz povećanje faktora koje supružnik dobije od preminulog supružnika za 10 posto i po prvi puta ćemo uvesti dodatak na vlastitu mirovinu od preminulog partnera. Time ćemo na neki način podržati ono što je umrli uplaćivao u mirovinski sustav. Prijedlozi uskoro idu u javnu raspravu i uskoro ćemo imati predstavljanje izmjena tih zakona”, kazao je Jelić.
Prema postojećim zakonskim pravilima, preživjeli partner može naslijediti 70 posto mirovine preminulog partnera, ali se svoje mora odreći. Kao što je najavio državni tajnik, uskoro ćemo imati i mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine, a u slučaju da preživjeli partner nema pravo na vlastitu mirovinu, moći će naslijediti 80, a ne 70 posto mirovine preminulog partnera. Osim toga, do 2025. godine planira se i povećanje najnižih mirovina za 3 posto.
Jelić je otkrio da se nakon toga kreće raditi na sveobuhvatnoj analizi te da nam slijedi pisanje posve novog Zakona o mirovinskom osiguranju.
Nestić: Iza prvog stupa stoji državni proračun
Nakon što je Bulaja kazao kako se za isplatu mirovina 60 posto potrebnog iznosa prikupi iz doprinosa, a 40 posto iz državnog proračuna, Nestić je kazao kako time zanemarujemo činjenicu da je mirovinski sustavu u svojoj osnovi sustav osiguranja – koliko uplatiš, toliko bi trebao i dobiti.
“Znamo da iza javnog sustava stoji država i zapravo se sve svodi na to da idemo davati još. Proračun neki vide kao ogromnu hrpu novca koja se puni ne znam odakle i da se samo treba zagrabiti i da zločesti ministar Marić brani svima da uzimaju iz te velike kopanje. Međutim, to su novci od svih nas. Ako damo 10 posto više, to znači da netko drugi treba dobiti manje. Ili nekome treba uzeti da se nadoknadi tih 10 posto. To je način na koji u osnovi funkcionira državni proračun.
Želimo 10 posto veće mirovine? Odakle ćemo to financirati? Povećat ćemo stopu doprinosa? To bi bio jedan prirodan, zdravi način”, kazao je Nestić.
Odmah je stigla replika državnog tajnika Jelića da se doprinosi sigurno neće povećavati. Jedino, trajno i stalno povećanje mirovina, ocjenjuje Nestić, dolazi iz povećanja uplata, većim brojem zaposlenih, duljim radom ili većom stopom doprinosa.
