Državni inspektori upozorili: Evo kolika je kazna za branje visibaba…

Jasmina Grgurić Zanze
17. veljače 2022.
Novosti
A- A+

Visibabama, ljubičicama i zvončićima kao vjesnicima proljeća teško je odoljeti. No, mudra izreka kaže: Ako ti se sviđa cvijet, nemoj ga ubrati. Ukoliko to ipak učinite, budite svjesni količina, kao i kazni ako cvijeće planirate prerađivati ili prodavati, jer se one kreću i do 200 tisuća kuna.

Foto: Pixabay

Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, kao što su velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca  (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode, rješenje Ministarstva mora se ishoditi za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje.

Dozvoljeno pet stručaka dnevno

Kumice ustale protiv Vlade: Kažnjava ih se zbog prodaje visibaba te ostalog cvijeća i bilja

“Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno” – pojašnjavaju iz Državnog inspektorata.

Iako se, dodaju, branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Kazne za fizičku osobu do 40.000 kuna

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu, od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.

Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap