Državna tajnica: “Prosječna mirovina za puni radni staž je 4.600 kuna”
U drugoj epizodi našeg “predizbornog” podcasta ugostili smo Majdu Burić (HDZ), državnu tajnicu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Razgovarali smo o HDZ-ovom upravljanju mirovinskim sustavom u proteklom mandatu, mirovinskoj reformi i planovima za umirovljenike u sljedećem mandatu.
Majda Burić (HDZ), državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava gostovala je u drugoj epizodi našeg “predizbornog” podcasta u kojem kandidate na izborima ispitujemo o planovima za mirovinski sustav. S Burić smo razgovarali o proteklom mandatu, mirovinskoj reformi, ali i planovima za novi mandat.
Podsjetimo samo da je HDZ na izborima 2016. godine umirovljenicima obećao povećati mirovine za 5 posto, a službeni podaci iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava kažu da su mirovine danas veće za 12, a najniže za 15 posto. Gospođu Burić smo pitali kako to da su se tako preračunali:
“HDZ je onaj koji ne obećava brda i doline. Mi idemo s realnim obećanjima, s onime što smo sigurni da ćemo moći osigurati i ostvariti. To je možda najveća razlika između programa HDZ-a i svih ostalih. Mi nismo na stol stavili program koji je skup lijepih želja i koji će jednog dana završiti negdje gdje ne treba, nego ono što smatramo da možemo ostvariti. Bili smo konzervativni, a mirovine su rasle za 12, a najniže za oko 250 tisuća umirovljenika su rasle za 15 posto”, kazala je Burić.
Zanimljivo je pogledati strukturu rasta prosječne mirovine, budući da se više od 10 posto tog rasta dogodilo zbog zakonski propisanog usklađivanja tj. indeksacije mirovina.
“Što se tiče usklađivanja, odnosno indeksacije, to našim gledateljima ili građanima ne znači puno jer su to sve stručni, odnosno pravni termini. U konačnici je svakom čovjeku, bio on umirovljenik ili radnik, bitno koliko on više ima danas nego što je imao prije godinu ili prije četiri godine. Zato komuniciramo povećanje mirovina, jer ono zaista jest povećanje”, odgovara Burić.
Evo kako do mirovine od 4.600 kuna
Nastavno na temu usklađivanja, Burić je kazala kako ono zbog činjenice da se događa u postotcima ovisi o visini individualne mirovine. A krivca za male individualne mirovine vidi u – relativno malenom prosječnom stažu od 30 godina.
“Ono što moramo spomenuti jest da su hrvatski umirovljenici, u prosjeku govorim, relativno mladi umirovljenici. Dob za odlazak u mirovinu, tj. mirovinski staž za odlazak u mirovinu je u prosjeku 30 godina.
U EU je mirovinski staž 35 godina, a u Njemačkoj s kojom se volimo uspoređivati je 38 godina. Zašto govorim o mirovinskom stažu? Što je on dulji, mirovina će biti viša, to je jednadžba koja uvijek stoji”, kazala je Burić.
Zatim je iznijela dva podatka koja ilustriraju poantu:
“Kad pogledamo statistiku, kakva je prosječna mirovina našeg umirovljenika? Ona je 2.800 kuna, to je oko 43% udjela u prosječnoj plaći.
Međutim, kolika je prosječna godina za 40 i više godina staža? E ona vam je 4.600 kuna, što je 71% udjela u prosječnoj mirovini”, kazala je Burić.
Provjerom HZMO-ovih podataka dolazimo do toga da prosječna starosna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s mirovinskom stažem od 40 i više godina doista iznosi 4.670 kuna. Nju prima oko 104 tisuće građana, no moramo biti svjesni da je do nje pomalo teško doći. Neprekidan radni staž i zdravlje neće baš svakoga poslužiti da radi 40+ godina tijekom radnoga vijeka, a budući da se radi o kategoriji u kojoj se broje i oni s 41, 42 i više godina staža moguće je da je u igri i bonifikacija, odnosno dodatno povećanje mirovine zbog ostanka u svijetu rada i nakon uvjeta za starosnu mirovinu.
Cijelu epizodu podcasta možete pogledati i ovdje:
