Državna tajnica otkrila što novi Zakon o socijalnoj skrbi donosi starijima
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa otkriva detalje novog Zakona o socijalnoj skrbi za Glas umirovljenika.
Foto: Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu rada | Youtube screenshot
Novi broj Glasa umirovljenika donosi opsežan intervju s državnom tajnicom u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marijom Pletikosom.
Pandemijska godina dovela je do porasta nasilja u obitelji, pogotovo prema starijima. Iz Sindikata umirovljenika su je pitali koliko postojećih 25 skloništa za žrtve nasilja mogu jamčiti sigurnost za ugrožene starije ljude. Iako ta skloništa nisu specifično za starije, Pletikosa ističe kako dob nije prepreka i da će svima, bez obzira na dob, pružiti pomoć.
U tri godine utrostručeni slučajevi nasilja nad starijima
Službena statistika je ovakva – u 2020. godini 335 starijih osoba pretrpjelo je kazneno djelo nasilja u obitelji, a godinu dana ranije bilo je 218 slučajeva što znači da bilježimo porast od 53,7 posto. Godinu dana ranije bilo ih je tek 118 pa se može reći da se u tri godine broj prijavljenih kaznenih djela nad starijima utrostručio:
“U proteklom razdoblju, posebice u vrijeme pandemije COVID-19, provedeno je niz aktivnosti u cilju razvoja svijesti javnosti o potrebi poštivanja prava svih osoba, a posebice potrebe zaštite žrtava nasilja u obitelji budući da su mjere ograničenog kretanja žrtve dodatno dovele do nemogućnosti
prijave nasilja i udaljavanja od počinitelja.U tom smislu ističemo javne objave državnih tijela o potrebi prijavljivanja svake vrste nasilja u obitelji i potrebe zaštite žrtava. Ujedno, tijekom proteklog razdoblja provođene su i kampanje u cilju razvoja svijesti javnosti o štetnosti nasilničkog ponašanja te potrebi pomoći i zaštite žrtava nasilja, kao i potrebi prijave saznanja o nasilju u obitelji nadležnom centru za socijalnu skrb, policiji ili državnom odvjetništvu. Kao primjer kampanja ističemo onu pod nazivom „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja“ koja je dio projekta Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike”, kazala je Pletikosa.
Sporni ugovori o dosmrtnom uzdržavanju
MUP ne vodi statistiku o ekonomskom nasilju nad starijima, a upravo u tu kategoriju može se ubrojati i lešinarski model ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Kada umirovljenik potpiše takav ugovor, najčešće njegova imovina odmah prelazi u ruke onoga koji ga uzdržava, a ispunjava li uzdržavatelj ugovorne odredbe o skrbi uglavnom nitko ne kontrolira:
“Problemi koji se pojavljuju kao posljedica potpisivanja ugovora o dosmrtnom odnosno doživotnom uzdržavanju su prepoznati u sustavu socijalne skrbi i sukladno tome je u Strategiji za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-2020. godine jedno od strateških područja bilo i područje informiranja i podizanja razine svijesti o pravima starijih osoba.
Unutar navedenog područja planirana je mjera stvaranje preduvjeta za informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba, što je značilo da je Ministarstvo svake godine osiguravalo sredstva za financiranje projekata udruga civilnog društva koji su sadržavali aktivnost informiranje starijih osoba o mogućoj štetnosti sklapanja ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju.
Valja naglasiti da su ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju vrsta ugovornih odnosa uređena općim propisom o obveznim odnosima čiji je stručni nositelj ministarstvo nadležno za pravosuđe i upravu, slijedom čega intervencije u te ugovorne institute zahtijeva međuresornu koordinaciju i suradnju”, objašnjava Pletikosa.
Novi zakon o socijalnoj skrbi
Detalji dugo najavljivanog Zakona o socijalnoj skrbi polako izlaze u javnost. Sindikat umirovljenika je postavio pitanje što se sve mijenja po pitanju starijih osoba.
Povećat će se zajamčena minimalna naknada:
- za samca potpuno nesposobnog za rad s 920 na 1.300 kuna
- za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad koja živi u kućanstvu sa 480 na 950 kuna
- za starije se povećava naknada za osobne potrebe korisnika prava na uslugu smještaja sa 100 na 250 kuna
- ukidaju se diskriminatorne odredbe prema kojima se kod priznavanja prava na osobnu invalidninu kao prihod ne uračunava plaća, ali se uračunava minimalna mirovina ostvarena za 40 godina staža
“To znači da se u prihod ne uračunava plaća, naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, autorski honorar, ugovor od djelu, roditeljska i rodiljna naknada i mirovina do iznosa 800 posto osnovice
(4.000 kn)”, objašnjava Pletikosa.
Udar na obiteljske domove za starije i nemoćne?
Pletikosa je otkrila detalje o izmjenama poslovanja obiteljskih domova za starije. Proteklih nekoliko godina upravo su se takvi domovi pokazali problematičnima, a niz ružnih incidenata i zlostavljanja starijih događao se upravo u njima.
Pletikosa kaže kako je zaključak ministarstva da “većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutar obiteljskog doma”:
“Niti su bili u mogućnosti pružiti očekivanu razinu kvalitete usluge koju primjerice ustanove u sustavu socijalne skrbi pružaju. Razlozi za to su većim dijelom premali broj pružatelja usluga, posebice stručnjaka koji su potrebni korisničkim skupinama uključenim u obiteljske domove ili neadekvatna infrastruktura u kojoj se pružala usluga”, objašnjava Pletikosa.
Zakonski prijedlog je sljedeći – obiteljski domovi imat će rok od pet godina u kojem će se morati reorganizirati u ustanovu u sustavu socijalne skrbi poštujući sva definirana pravila o prostornim i kadrovskim uvjetima kako bi dalje mogli poslovati. Oni obiteljski domovi koji imaju malen broj korisnika i koji nisu u mogućnosti osnovati ustanovu – dobit će mogućnost bavljenja udomiteljstvom sukladno Zakonu o udomiteljstvu.
Rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za rad i dalje će donositi jedinice područne (regionalne) samouprave, ali po novom na rok od tri godine s obaveznom jednogodišnjom kontrolom.
Mijenja se i Obiteljski zakon – punoljetni unuk mora uzdržavati baku?
Nakon Zakona o socijalnoj skrbi mijenjat će se i Obiteljski zakon. Sindikat umirovljenika se godinama bori protiv obaveze djedova i baka da moraju plaćati uzdržavanje za svoje unuke kada roditelji to ne čine. Sudovi na taj način znaju umirovljenicima skidati i po 75 posto mirovine. Zakonske izmjene ne treba očekivati u ovoj godini:
“Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.
Nadalje, punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.
Izmjena Obiteljskog zakona i Zakona o privremenom uzdržavanju nije u planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu. U narednom periodu prilikom izmjena ili donošenja nove zakonske regulative, svakako ćemo razmotriti navedene prijedloge”, zaključila je Pletikosa.
