Država zakida žene za obećanu nagradu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu
Žene u mirovinu mogu nešto ranije nego muškarci, a država i jedne i druge za dulji nagrađuje povećanjem od 0,34 posto za svaki mjesec duljeg rada nakon stjecanja prvih uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno za 20,4 posto na maksimalnih pet godina. No, istovremeno zakida žene.
Foto: Rawpixel
Država nagrađuje svaki mjesec duljeg ostanka na tržištu rada nakon što steknemo prve uvjete za starosnu mirovinu. Bonifikacija iznosi 0,34 posto više po mjesecu duljeg rada, odnosno 20,4 posto za najviše pet godina. Međutim, pritom su zakinute žene.
O ovom problemu portal Mirovina.hr već je pisao lani u kolovozu, no kako je sve više žena koje ostaju raditi nakon prvih uvjeta, neprestano nam ukazuju na ovaj problem na koji iznova podsjećamo.
I par posto ženama na malu mirovinu nešto znači
Primjerice, žene u starosnu mirovinu u 2022. godini mogu ići sa 63 godine života. Ipak, mogu nastaviti raditi do 65. godine ili dulje. Recimo da su odlučile nastaviti raditi do 65. godine i za te dvije godine duljeg rada očekuju obećanih 8,16 posto veću mirovinu (0,34 x 12 x 2). No, to se neće dogoditi. Zašto? Zato što će za dvije godine, u trenutku kada one budu odlazile u mirovinu, uvjet biti 63 godine i šest mjeseci staža, što znači da će ostati zakinuti za pola godine bonifikacije, odnosno dobit će 2,04 posto manje, dakle 6,12 posto.
Za rad nakon 65. godine bonifikacija se ne smanjuje pa tko primjerice radi dvije godine dulje, do 67., bilo da je muško ili žensko, dobit će dodatnih 8,16 posto nagrade. Na taj je način moguće ostvariti veću nagradu, za ukupno četiri godine rada, odnosno 16,32 posto. No, vidljivo je iz ova dva primjera da je maksimalnu bonifikaciju od 20,4 posto gotovo nemoguće ostvariti.
Još su više zakinute žene koje su prije nekoliko godina ostvarile uvjete za starosnu mirovinu, kada su oni bilo manji.
Čitateljica zakinuta za 5,44 posto veću mirovinu!
“Uvjete za starosnu mirovinu stekla sam u kolovozu 2015. godine, kada je uvjet bio 61 godina i 3 mjeseca života. Pravo na mirovinu počela sam koristiti u lipnju 2019. godine, nakon navršenih 65 godina života. Međutim, 2019. godine uvjet za starosnu mirovinu za žene bio je 62 godine i 4 mjeseca. Radila sam 48 mjeseci dulje nakon stjecanja prvih uvjeta za starosnu mirovinu, ali su se uvjeti u međuvremenu promijenili pa su mi priznata samo 32 mjeseca za povećanje” – kazala nam je nedavno jedna oštećena umirovljenica.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje potvrdili su da se pri izračunu bonifikacije ne gledaju uvjeti iz vremena kada je žena mogla u mirovinu, ali je nastavila raditi, nego oni uvjeti koji su na snazi u trenutku kada se odlučila umiroviti. Ne smatraju da je takva praksa diskriminirajuća za žene, za koje ističu da su već u startu u povoljnijem položaju nego muškarci. No, jesu li? Sudeći po manjim mirovinama, teško.
