Država starijima mora osigurati sve kako bi ostali živjeti u svom domu
Hrvatska je potpuno zapela s izgradnjom novih smještajnih kapaciteta u javnim domovima za starije. Ne samo da ne gradi nove domove, nego ne nudi ni alternativnu, jaki sustav koji bi starijim osobama svu potrebnu podršku mogao pružiti u vlastitom domu. Nacija je sve starija pa bez kvalitetne skrbi nećemo još dugo moći.
Mentalno zdravlje ključ je kvalitetne starosti Foto: Pixabay
Kako stari Europa, tako stari i Hrvatska. Svaki peti stanovnik EU-a ima 65 ili više godina. Hrvatska je tu negdje, ali se sa medijalnom starošću od 44,2 godine nalazi među populacijski najstarijim zemljama na svijetu. Usporedno s tim, sve je manje mladih te radno aktivnih što predstavlja ekonomski izazov i za puno bogatije zemlje.
Umirovljenici su financijski neovisni, čak pomažu i djeci
Mirovinski sustav u Hrvatskoj svakako ne spada u najbolje. Upravo suprotno. Sustav međugeneracijske solidarnosti ozbiljno je zaštekao, jer iz doprinosa radnika ne možemo pokriti sav trošak mirovina koji se ogromnim dijelom namiruje direktno iz državnog proračuna. Omjer radnika i umirovljenika gotovo je izjednačen. Plaće su pak takve da prostora štedjeti za starost gotovo da ni nema pa većina umirovljenika živi isključivo od mirovine koja iznosi jedva 40 posto prosječne plaće. Svaki treći umirovljenik stoga je u riziku od siromaštva, pri čemu su žene znatno ugroženije.
Unatoč tomu, stariji u Hrvatskoj su uglavnom financijski neovisni i sami namiruju sve troškove vlastitog kućanstva. Nerijetko, čak i financijski pomažu svoju odraslu djecu. Većina ih posjeduje stan ili u kuću u kojoj žive što im pruža određenu materijalnu sigurnost i neovisnost. No, problem je u samačkim kućanstvima, piše Novac.hr.
Država mora skrbiti za starije u vlastitom domu
Doktorica Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti napominje da osim što život u samačkom kućanstvu utječe na pogoršanje financijske situacije, povećava i potrebu za uslugama kako bi stariji mogli ostati živjeti u vlastitu domu, što često rezultira porastom doživljaja osamljenosti i stvarnom društvenom izolacijom. Samački život starijim osobama prihvatljiviji je i manje stresan ako je to njihov vlastiti izbor i ako, osim obitelji, imaju više-manje redovite kontakte s prijateljima i/ili susjedima. Istraživanja su pokazala da procjenjujući kvalitetu svog života stari ljudi na prvo mjesto stavljaju kvalitetu društvenih odnosa, a potom zdravlje, aktivnosti i funkcionalnu sposobnost.
“Većina starih ljudi živi u svom domu i želi tako i nastaviti, premda im je ponekad potrebna i tuđa pomoć kako bi se to ostvarilo. Život u vlastitom domu omogućava im da zadrže neovisnost, osjećaj da imaju kontrolu nad svojim životom i da žive “po svom”, što je jako bitno za njihovo mentalno zdravlje. Osim toga, omogućava im i ostanak u “njihovoj” (lokalnoj) zajednici što također smanjuje doživljaj osamljenosti i društvene izolacije.
Stoga je, za društvo, prioritet unaprijediti različite oblike izvaninstitucionalne skrbi dostupne starijima u skladu s njihovim potrebama, a sve kako bi mogli ostati živjeti u vlastitom domu što je dulje moguće i na taj način izbjeći nepotrebno i neželjeno preseljenje. Neovisno žive li u urbanim ili ruralnim područjima, starim ljudima pomoć u okviru njihova doma treba biti podjednako dostupna” – navodi dr. Klempić Bogadi za Novac.hr.
Starije treba aktivno uključiti u društvo, jer doprinose
Rezultati iz SHARE istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi pokazali su da briga o članu obitelji može postati teret koji utječe na samog skrbnika, posebno ako je riječ o brizi za teže bolesnu osobu. S druge strane, postojanje sustava pomoći za dugotrajnu skrb, iako je i ne koriste, skrbnicima daje osjećaj kontrole nad situacijom i poboljšava njihovo blagostanje.
” Nažalost, u hrvatskom društvu se starenje najčešće doživljava kao kriza, prisutni su stereotipi o starim ljudima kao homogenoj, ovisnoj i fragilnoj grupi koja opterećuje nacionalnu ekonomiju i teret je društvu. Stari ljudi se razlikuju prema svojim potrebama, interesima i mogućnostima, i mnogi od njih nisu ovisni ni financijski ni fizički o drugim osobama i još na različite načine doprinose društvu. Sve vodeće europske države javne politike vezane za starenje temelje na aktivnom uključivanju starih u svakodnevan život na različitim razinama u svrhu povećanja njihove osobne kvalitete života, ali i kvalitete života društva u cjelini” – zaključuje Bogadi.
