Država odustaje od zabilježbe na nekretnine primatelja socijalne pomoći? ‘Nismo vlada koja želi otimati’
Nakon što se u javnosti pojavila informacija da je više od 530 osoba odustalo od primanja zajamčene minimalne naknade jer im je država htjela staviti zabilježbu na nekretninu, resorni ministar Marin Piletić najavio je kako će izmijeniti spornu odredbu Zakona o socijalnoj skrbi. Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku je, pak, objasnila da zabilježba na nekretninu ne znači upis države u vlasništvo te da nasljednici na koje će preći dug zbog isplate socijalne pomoći taj dug mogu otpisati.
Umirovljenica u kući | Foto: Ilustracija
Nakon što je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter otkrila kako je više od 530 osoba odustalo od primanja socijalne pomoći jer se država htjela staviti zabilježbu na njihove nekretnine, o čemu smo i mi pisali, reagirao je i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. On je nakon sinoćnjeg sastanka vladajuće većine najavio da će krenuti u nove izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, koji je zadnji put izmijenjen netom prije Nove godine.
Tada je u njega i ugrađena odredba da država automatski upisuje zabilježbu na sve nekretnine koje posjeduju primatelji socijalne pomoći, što je među tom populacijom izazvalo strah da im država želi oteti imovinu. Piletić je poručio da će sporni zakonski članak biti preispita te da je konsenzus svih stranaka vladajuće većine da se “makne prvu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade iz predmeta zabilježbe.”
– Želim izraziti stav Vlade da ovo nije Vlada koja želi otimati, nego upravo pomagati, što smo činili ne samo kroz prošlu godinu, nego što ćemo činiti do kraja mandata, naglasio je Piletić, prenosi Večernji list.
Ista je stvar postojala i 2014.
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, Marija Barilić potvrdila je da će biti promjena, ali tek u četvrtom kvartalu 2024. godine, kako je planirano Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. No, dala je do znanja da bi ova odredba mogla biti uklonjena i prije. Kad točno, nije otkrila. No, zato je objasnila kako su se zabilježbe na nekretnine koristile i ranije.
– Do 2014. godine zabilježba se stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, znači ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge, objasnila je Barilić u HRT-ovoj emisiji u Mreži prvog.
Osvrnula se i na primjedbe pučke pravobraniteljice o tome da je oko 530 korisnika već odustalo od primanja socijalne pomoći. Istaknula je da su krajem prošle godine u ministarstvu zabilježili pad broja korisnika socijalne pomoći, ali je proteklog mjeseca ta brojka ponovno počela rasti.
– Pučka pravobraniteljica je u e-savjetovanju već ukazivala da bi ovakva odredba i nije jasnije uređena i mogla je rezultirati time da će smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade. Pri tome korisnici zajamčene minimalne naknade su zapravo najugroženiji građani i to je podrška koju bi oni trebali dobiti u trenutku kada su u najranjivijem položaju, rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.
Država ne postaje vlasnik nekretnine
Barilić, pak, ističe da država ne postaje vlasnik nekretnine na koju je stavila zabilježbu. Objasnila je i što konkretno zabilježba znači za korisnike zajamčene minimalne naknade.
– Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug, objasnila je Barilić te dodala da je dug iznos primljene naknade koji može, ali ne mora imati kamate.
Povrat duga se, objasnila je, odnosi na nasljednike. Oni mogu zatražiti i otpis duga, ako su im sredstva za život toliko niska da ne mogu vratiti dug. U tom slučaju, nasljednici samostalno raspolažu nekretninom. Vlašić kaže da su ljudi zbunjeni jer ne razumiju pravnu normu. Zato je naglasila da je ovakve stvari potrebno detaljno objasniti.
– Ja vjerujem da Ministarstvo može čuti strah građana i korisnika oko ovog instituta i na neki način adekvatno reagirati, zaključila je.
