Država nije zlopamtilo: Evo što će se dogoditi ako formula usklađivanja doista bude bila negativna
Usklađivanje mirovina vezano je uz dva važna statistička pokazatelja koja definitivno mogu “zakazati”. Famozna formula usklađivanja mirovina doista može biti negativna, ali država u tom slučaju ne ide u snižavanje mirovina. No, pamte li negativan rezultat u sljedećem usklađivanju kao što to rade privatna društva koja isplaćuju mirovine?
Foto: Josipa Vrankulj | bauštela.hr
Prošle smo godine obradili temu usklađivanja mirovina iz 2. stupa mirovinskog osiguranja. Za razliku od državnih mirovina međugeneracijske solidarnosti, oni koriste pomalo drugačiju formulu usklađivanja.
Mirovine iz drugog stupa orijentira se samo prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a po toj osnovi dužni su mirovine uskladiti dva puta godišnje. Prošle se godine dogodilo da je formula dala izračun od -0,2 posto što bi tehnički značilo da su mirovine trebali spustiti. No, do toga nije došlo jer je praksa da se mirovine ne spuštaju zbog lošeg polugodišta, ali zato ni ne rastu.
Ono što je zanimljivo kod usklađivanja mirovina iz 2. stupa jest da su društva koja ih isplaćuju pomalo “zlopamtila”. Naime, ako u jednom ciklusu usklađivanja stopa iznosi -0,5, a u sljedećem ciklusu usklađivanja iznosi ravno 1 posto – mirovine će u tom drugom ciklusu rasti samo 0,5 posto jer se “pamti” ono starije negativno usklađivanje. Tek kad se ono u potpunosti pokrije,
Više o tomu možete pročtitati OVDJE.
Mirovine bi mogle rasti – ali samo za par kuna
Mirovine iz stupa međugeneracijske solidarnosti i matematički imaju drugačiju formulu usklađivanja – oni gledaju zbroj stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.
Umirovljenike bi za otprilike dva mjeseca moglo dočekati neugodno iznenađenje, budući da je upitno hoće li zbog loših ekonomskih pokazatelja uopće doći do pozitivne stope rasta. Bivši saborski zastupnik Željko Šemper prognozirao je krajem prošle godine da će stopa najvjerojatnije biti negativna i da mirovine neće rasti, a čak i ako budu – radit će se o mizernom iznosu.
Kontaktirali smo ga sada da vidimo što kažu službeni podaci:
“Nema svih podataka potrebnih za izračun točnog postotka usklađivanja. Oko 25. veljače očekuje se podatak Državnog zavoda za statistiku o bruto plaći za prosinac 2020. Neočekivano, značajno je porasla plaća za studeni (9.386 kn) u odnosu na svibanj (9.067 kn) što je sada značajan pomak indeksa plaća u malu pozitivu. Ali pričekajmo još nešto manje od mjesec dana pa će se točno znati. Vjerojatno neće biti ništa značajno, što bi nešto značilo i popravilo kućni budžet umirovljenika”, kaže Šemper.
Što se tiče drugog parametra (indeksa potrošačkih cijena), Šemper kaže kako se dogodio jedinstven slučaj – indeksi oba polugodišta u 2020. godini potpuno su isti, a prema tome indeks rasta potrošačkih cijena iznosi ravno 0,00%!
Jedina pozitivna stvar – država nije zlopamtilo
Recimo da formula usklađivanja doista rezultira negativnom stopom od nekih -0,5 posto. Ni država u ovom slučaju neće spuštati mirovine, nego će jednostavno preskočiti ciklus usklađivanja kao da ga nije ni bilo. No, hoće li pamtiti ovaj negativni podatak za sljedeće usklađivanje? Pitali smo HZMO:
“Aktualna vrijednost mirovine ne usklađuje se ako je stopa usklađivanja iz članka 88. stavka 3. ZOMO jednaka nuli ili manja od nule.
Zaključno, u slučaju da je sotpa usklađivanja mirovina negativna, aktualna vrijednost mirovine neće se uskladiti i mirovine se neće umanjiti. Isto tako, prilikom izračuna sljedećeg usklađivanja mirovina, ponovno će se uzimati u obzir stope rasta bruto plaća i indekas potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, te stopa usklađivanja mirovina ne ovisi o visini stope iz prethodnog usklađivanja, bez obzira radli se o pozitivnom ili negativnom postotku”, odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dakle, čak i ako usklađivanja u ožujku uopće ne bude, umirovljenici barem neće imati taj negativni teret za drugo usklađivanje u godini koje se formalno računa 1. srpnja, a isplaćuje u rujnu.
