Doznajemo: Novi model obiteljskih mirovina bit će poznat kroz dva tjedna
S gotovo pola godine zakašnjenja od najavljenog, Ministarstvo rada bi javnosti vrlo brzo trebalo predstaviti reformu obiteljskih mirovina. Nacrt zakona bi se kroz desetak dana trebao naći u proceduri javne rasprave, a nakon dva čitanja u Saboru na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2023. godine.
Foto: Unsplash
Kako smo uspjeli doznati, čekanju se uskoro bliži kraj i nacrt novog modela obiteljskih mirovina trebao bi biti pušten u javno savjetovanje kroz dva tjedna. Svakako se radi o najvećem reformskom zahvatu u mirovinski sustav u ovom mandatu Vlade, a prema najavama – obiteljske mirovine trebale bi rasti između 10 i 15 posto. Uz to, najveća promjena bit će da korisnici obiteljske mirovine mogu zadržati vlastitu mirovinu i koristiti dio mirovine preminulog partnera.
Trenutačno tomu nije slučaj, budući da preživjeli partner može birati između svoje i 70 posto mirovine preminulog partnera. Mogućnost nasljeđivanja mirovine jedna je od najglasnijih želja hrvatskih umirovljenika, budući da takva prava postoje u mirovinskim sustavima diljem Europske unije.
Predstavljanje modela značajno odgođeno
Kako je bivši ministar rada Josip Aladrović najavio još u rujnu prošle godine, novi model trebao je biti predstavljen još u prosincu 2021. godine. Zatim su se pojavile informacije da će se s predstavljanjem pričekati do kraja siječnja 2022. godine, no ništa od toga se nije dogodilo. U međuvremenu je resorni ministar postao bivši, a novi ministar Marin Piletić pred sobom ima zadatak odabrati s kojim se modelom ide u reformu.
Što se tiče tehničkih rokova, oni nisu probijeni. U godišnjem Planu rada Ministarstva rada zadani su rokovi da se s obiteljskim mirovinama treba završiti do trećeg kvartala tekuće godine, dakle do kraja rujna. To odgovara našim informacijama da bi se prijedlog zakona uskoro trebao naći u javnoj raspravi, a nakon toga ide na dva čitanja u Sabor i trebao bi biti spreman za primjenu u 2023. godini.
Povećanje mirovina, ali na koji način?
Što se tiče samog modela, nema nam druge nego pretpostaviti da se za početnu varijantu uzeo prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika prema kojem bi, uz zadržavanje vlastite mirovine, postojala mogućnost nasljeđivanja do 50 posto mirovine preminulog partnera. Također, za one koji nemaju vlastitu mirovinu, postojala bi mogućnost da ostvare oko 80, a ne 70 posto mirovine preminulog partnera.
Ne zaboravimo da je Hrelja, uglavnom zbog ove reforme, prešao na stranu vladajuće većine kako bi ona stupila na snagu što prije.
Ostaje za vidjeti na koji se točno model odlučio novi šef Ministarstva rada, no važno je napomenuti kako je u Hreljinom modelu važan faktor koliko je dugo korištena mirovina preminulog partnera. U slučaju da je do smrti došlo neposredno nakon ostvarivanja prava na mirovinu, zbog kratkog vremena konzumacije iste preživjeli partner bi imao mogućnost nasljeđivanja većeg dijela mirovine (do 50 posto). Međutim, što je mirovina dulje korištena, postotak nasljeđivanja bio bi manji.
S druge strane, pojavio se i prijedlog umirovljeničkih udruga u kojem bi postotak usklađivanja ovisio o iznosu mirovine preživjelog partnera – što je mirovina manja, to bi bio veći postotak nasljeđivanja partnerove mirovine.
Više o ova dva modela možete pročitati OVDJE.
