Doživotno i dosmrtno uzdržavanje: Štetne ugovore treba ukinuti, a ostale regulirati registrom
Ured pučke pravobraniteljice organizirao je javnu raspravu na temu kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Uz šokantne primjere izrabljivanja starijih osoba, sudionici su se složili kako bi ugovore o dosmrtnom uzdržavanju trebalo ukinuti, a one o doživotnom dodatno kontrolirati putem javnog registra.
Tribina o ugovorima o uzdržavanju | Foto: Mirovina.hr
Kako je i bilo najavljeno uoči Međunarodnog dana starijih osoba, Ured pučke pravobraniteljice organizirao je javnu raspravu na temu kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. To je jedna od gorućih tema koja se tek s vremena na vrijeme pojavljuje u javnosti, a osobito je važna umirovljeničkoj populaciji. Frapantan je podatak iz istraživanja Ureda pučke pravobraniteljice iz 2019. godine kako čak 63 posto starijih osoba prije potpisivanja nije zatražilo savjet ili objašnjenje po čemu se ti ugovori razlikuju.
– Razlika je kad vlasništvo prelazi u ruke uzdržavatelja. Ako ste osoba koja potpisuje ovaj ugovor, ako potpisujete ugovor o doživotnom uzdržavanju, vlasništvo nad nekretninom je do vaše smrti. U slučaju da potpisujete ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, onaj koji vam pruža uzdržavanje može prenijeti nekretninu u trenutku potpisivanja ugovora, što pokazuje kolika je razlika u ranjivosti osoba koje takve ugovore sklapaju, poručila je zamjenica pravobraniteljice Tatjana Vlašić.
Slično su istraživanje prije šest godina proveli u zagrebačkom Domu za starije osobe Sveti Josip. Pretpostavka je bila da će 10 posto od njihovih 350 korisnika imati neki od spomenuta dva ugovora. Na kraju se to ispostavilo točnim, jer je na uzorku od 100 korisnika, njih 10 priznalo da ima potpisan neki od tih ugovora.
– Došli smo do zaključka da bi trebalo s njima razgovarati na jednostavan način, upućivati na to koje su to razlike između ta dva ugovora, da je razlika samo u prijenosu vlasništva. Poduzimali smo različite aktivnosti kako bi smo informirali korisnike, ali i djelatnike doma i ušli smo u suradnju s Policijskom upravom zagrebačkom gdje smo održavali različite tribine, objasnila je ravnateljica doma Ljiljana Vrbić ističući kako veliku pažnju posvećuju upravo tome aspektu, jer im se događalo da im novi korisnici pri dolasku u dom to jednostavno – prešute.
Neznanje i neinformiranost
Mnogi su zbog neznanja i neinformiranosti završili na cesti, prisilno u raznim privatnim domovima ili naprosto u neljudskim uvjetima, potpuno zanemareni i bez skrbi koja im se jamčila ugovorom. Ministarstvo pravosuđa u posljednje je tri godine evidentiralo oko 7.000 ugovora, od čega je oko 25 posto onih o dosmrtnom uzdržavanju. Hrvatska javnobilježnička komora je u otprilike istom razdoblju zabilježila čak 20.000 javnobilježničkih akata koji se odnose na takve ugovore, od kojih je 28 posto ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Ustavno-pravna stručnjakinja Sanja Barić tvrdi da nema zapreka promjenama sudske prakse, dok Mirela Fučkar iz Ministarstva pravosuđa poručuje da su već zaprimljeni svi prijedlozi promjena vezanih uz te ugovore. | Foto: Mirovina.hr
– Ugovori o dosmrtnom uzdržavanju najčešće se sklapaju kod skorih prodaja nekretnina, uređenja ili podizanja kredita te ako se radi u novcu, istaknula je predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, Martina Dujmović.
Voditeljica Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske, Štefica Salaj istaknula je kako se oni već 10 godina bore za ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kojeg smatra “lešinarskim biznisom” i dodatnog reguliranja ugovora o doživotnom, što je tek sad došlo u fokus javnosti, ali i tijela odlučivanja. Pritom vrijedi podsjetiti da je saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja u saborsku proceduru poslao prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kojim traži ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te osnivanje registra ugovora o uzdržavanju, kojim bi se provjerilo tko su uzdržavatelji, a tko uzdržavani i koliko ugovora ima svaki pojedini uzdržavatelj. Za to se zalažu gotovo svi sudionici javne rasprave, od Ureda pučke pravobraniteljice, preko SUH-a i drugih udruga koje pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima.
No, ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bi, upozorava Dujmović, dovelo do toga da bi se stranke u postupcima okrenule punomoćima ili darovnim ugovorima, koji su, naglašava, puno slabije definirani od ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. No, takvi ugovori se, ističe Nikša Raspopović iz HSU-a, ionako donose na ovjeru po šprancama s interneta, odnosno, u dijelu slučaja ih ne sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici.
‘Starije osobe često ne žele nešto poduzeti’
Ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave, Mirela Fučkar istaknula je kako su ranije takvi ugovori bili definirani bez pravila, odnosno da su se ovjeravali samo potpisi stranaka, dok je danas propisana stroga forma, a može se dokazivati i ništetnost takvih ugovora. Mnogi često ni ne dočekaju kraj sudskih postupaka, a ponekad se i nasljednici, odnosno članovi obitelji koji nisu uzdržavatelji, ne odlučuju nastavljati sporove. Starije osobe se često iz raznih razloga ni ne usude ikome požaliti na nedostatak skrbi.
Štefica Salaj, pravna savjetnica SUH-a (u sredini) iznijela je nekoliko frapantnih primjera zlouporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. | Foto: Mirovina.hr
– Ono što mi vidimo iz svoje prakse je da često starije osobe ne žele nešto poduzeti, jer su već čule da to zahtijeva angažman odvjetnika, da to košta, da će uzeti vremena. One se boje nešto poduzeti, jer misle da će samim angažmanom potencirati još nešto gore i da neće ništa postići. Tu trebamo uzeti u obzir da su to osobe koje žive u istom kućanstvu u kojem su drugi članovi obitelji davatelji uzdržavanja. Oni nemaju privatnost, nemaju pristup telefonu, nemaju se kome obratiti za pomoć, rekla je Anja Ostopanj, pravna savjetnica Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda dodajući da su umjesto skrbi često izloženi fizičkom, psihološkom i ekonomskom nasilju.
Kako to u praksi izgleda, objasnila je pravna savjetnica SUH-a kroz nekolicinu šokantnih primjera izrabljivanja starijih osoba putem tih ugovora. Stoga je zajednički zaključak bio kako je potrebno dodatno definirati te ugovore, postrožiti kriterije, ali i razmisliti o stvaranju javnog registra. Ministarstvo pravosuđa, istaknula je Fučkar, već je dobilo sve te prijedloge koji su na razmatranju.
