Doživjeti stotu u Hrvatskoj: Sve je veći broj stogodišnjaka u Hrvatskoj, otkrivamo najnovije podatke
Iako popis stanovništva u Hrvatskoj ne otkriva koliko imamo sugrađana u dobi od 100 ili više godina, podaci resornih tijela dali su nam okvirnu sliku. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otkriva da je 21. listopada ove godine njihove usluge i naknade koristilo 385 stogodišnjaka, dok HZMO nadodaje kako je mirovinu u rujnu primilo 376 osoba, a još četiri su primile nacionalnu naknadu za starije.
Zašto biste voljeli raditi sa starijim osobama | Pixabay
Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je da smo demografski sve stariji. Naime, u ukupnom broju stanovnika, koji je za 413.056 osoba ili 9,64 posto manji nego 2011., sve je veći broj umirovljenika. Tako je udio starijih osoba, a pritom se misli na sve koji imaju 65 i više godina, u ukupnoj populaciji 22,45 posto te predstavlja najveću kohortu stanovništva prema dobnim skupinama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), mirovina za rujan je isplaćena za 1.229.564 osobe, odnosno 31,76 posto od ukupnog broja stanovništva utvrđenog posljednjim popisom.
No, taj isti popis stanovništva, s obzirom na demografsku sliku, ima jednu manu. Mediji vole izvještavati o stogodišnjacima ili starijima, a pogotovo o najstarijim osobama u svojoj državi ili na svijetu, a državni zavod za statistiku nije otkrio koliko stogodišnjaka ima u Hrvatskoj. Naime, popisom stanovništva po dobi i spolu gleda se broj žitelja s petogodišnjim razmacima u dobi, ali samo do 95. godine života. Tako znamo da je 2021. u Hrvatskoj živjelo ukupno 3.679 osoba u dobi od 95 ili više godina, od čega je bilo 737 muškaraca i 2.942 žena.
Ažurniji od popisa stanovništva
Nešto precizniji uvid u broj stogodišnjaka u Hrvatskoj daju nam podaci HZMO-a i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP). Iz Ministarstva ističu kako se “u razdoblju od 2015. godine do danas bilježi rast broja osoba u dobi od 100 godina i starijih korisnika naknada i usluga iz sustava socijalne skrbi.”
– Od 2015. do 2019. godine je broj broja korisnika u dobi od 100 godina i starijih bio oko stotinjak, dok je u 2020. broj narastao na 187, u 2021. je evidentirano 266 korisnika, a na dan 21. listopada 2022. čak 385 korisnika, otkrili su iz MROSP-a.
Dodaju kako je od 266 stogodišnjaka u 2021., njih 185 koristilo jednokratnu naknadu, 41 osoba je koristila doplatak za pomoć i njegu, smještaj u domovima za starije osobe je imalo 38 ljudi, njih 17 je koristilo naknadu za ugroženog kupca energenata, a njih još 16 osobnu invalidninu. Četiri osobe su koristile zajamčenu minimalnu naknadu, za 11 stogodišnjaka i starijih je imenovan skrbnik, a za njih još 19 je imenovan posebni skrbnik.
Za pedantne matematičare koji će htjeti provjeravati točnost ovih podataka, Ministarstvo je poručilo da broj usluga i naknada ne odgovara broju korisnika starijih od 100 godina, jer neki od njih imaju pravo na nekoliko naknada i usluga istovremeno.
Zemlja puna stogodišnjaka?
Podatke o stogodišnjacima nam je dao i HZMO. Oni ističu kako je u rujnu prošle godine bilo 363 korisnika mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) u dobi od 100 ili više godina. U rujnu ove godine ih je zabilježeno 376. Uz njih, još četvero stogodišnjaka prima nacionalnu naknadu za starije osobe, jer nisu i ne mogu biti korisnici mirovina. Naravno, treba uzeti u obzir i mogućnost da negdje u Hrvatskoj žive stogodišnjaci koji ne primaju mirovinu, niti bilo kakve druge socijalne naknade i usluge.
S obzirom na demografsku sliku, čini se kako će strani mediji o Hrvatskoj za koje desetljeće pisati kao o zemlji punoj stogodišnjaka, kao što sada pišu o Japanu. Ali, gledajući mirovine tek treba vidjeti hoće li do tada, kako pjeva Bijelo dugme, biti strašna gnjavaža u životu doživjeti stotu.
