Danas, na blagdan svete Lucije, tradicionalno se sadi božićna pšenica. Tradicija obilježavanja mučeništva sv. Lucije duboko je ukorijenjena u narodnim običajima – u prošlosti su se čak i djeca darivala na ‘svetu Lucu’, a ne na blagdan sv. Nikole.
Foto: YouTube screenshot
Sveta Lucija kršćanska je mučenica koja je živjela u prelasku s trećeg na četvrto stoljeće. Malo toga se o njenom životu može potvrditi, iako znamo da je porijeklom sa Sirakuze i da je izgubila život na brutalan način. Kršćani je štuju kao zaštitinicu slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.
Svake godine 13. prosinca velik broj Hrvata tradicionalno sadi božićnu pšenicu. Baš poput Lucije, ona je simbol života u kršćanskoj vjeri. Dvanaest dana prije Božića zovu se i ‘Lucijini dani’, a samo ime Lucije označava svjetlost.
Božićna pšenica u prošlosti
Sadnja božićne pšenice lijep je obiteljski običaj, a posebno mu se vesele djeca koja nestrpljivo iščekuju Božić. Oni bi, sljedećih 12 dana, dobili zadatak zalijevanja pšenice kako bi ona lijepo narasla do Božića.
Čitav proces starijim ljudima budi nostalgiju za djetinjstvom, kada su ovakvi običaji i tradicije bili još snažniji. Uostalom, u prošlosti se po tome kako je pšenica narasla (što zdravija i gušća, to bolje) predviđala kakva će biti sljedeća godina.
Načini sadnje pšenice
Tri su tabora i načina kako do savršene pšenice – zemlja, vata i pijesak.
1. Zemlja:
U prvom slučaju, pšenicu valja staviti u posudu (plastičnu, keramičku…) s vlažnom zemljom. Zrna zatim treba rasporediti poprilično gusto po cijeloj površini zemlje, na nekim mjestima se čak mogu i preklapati. Nakon toga, prekrijemo pšenicu još jednim slojem zemlje. Ne zaboravite u sredini ostaviti malo prostora za svijeću.
2.Vata:
U drugoj varijanti, na dnu posude ne ide zemlja nego navlažena vata. Na vatu se također stavlja deblji sloj pšenice, čak nešto deblji nego u varijanti sa zemljom. Poželjno je prekriti vatu s dva do tri sloja pšenice. Nakon toga posudu treba čuvati na toplom i svijetlom mjestu te ju vlažiti prskanjem s otprilike jednom žlicom vode. Nakon što proklije, možete ju pomaknuti na nešto hladnije, ali i dalje svijetlo mjesto.
Ako vam je u kući ili u stanu suh zrak, možete prije nego što proklije prekriti posudicu s običnom kuhinjskom prozirnom folijom, kako se ne bi isušila. Nakon što pšenica nikne, maknite foliju i nastavite po planu.
3. Pijesak:
U posudi s debljim slojem pijeska možete rasporediti malo humusa iz lončanica za cvijeće. Nakon toga, nabubrenu pšenicu postavite na pijesak. Zgodna stvar kod sadnje pšenice u pijesku je što odmah možete postaviti svijeću u sredinu. Pijesak redovito navlažite svaki dan.
Napomene za sadnju
Prije sadnje valjalo bi pšenicu namakati u mlakoj vodi kako bi nabubrila i uspješno izrasla. Višak vode ocijedite i pšenicu osušite na papirnatim ubrusima.
Iako je pšenici, posebice u prvih nekoliko dana, potrebna toplina i svjetlost – nemojte ju stavljati preblizu izvoru topline kako se ne bi osušila. Rotirajte ju iz dana u dan za nekoliko stupnjeva (u odnosu na izvor topline) kako bi ravnomjerno izrasla.
Važno je prepoznati znakove koji govore da je previše zalijevate. Plijesan na zrnima i žućkasti listovi su pokazatelji da je došlo do previše zalijevanja, jednostavno malo prekinite s unosom vode, a nakon što se popravi zalijevajte prema potrebi. Za kraj, nakon što pšenica do kraja izraste, škarama uredite vrhove kako bi bili izjednačeni, a tradicionalno se oko nje veže vrpcom trobojnicom.
Božićna pšenica se na kraju može staviti ispod umjetnog ili pravog bora. Koji bor ćete vi imati ove godine možete nam otkriti u ovom tekstu. Nakon praznika pšenicu nemojte bacati, ostavite ju na balkonu ili u dvorištu, ona je odličan izvor hrane za ptičice.
