Donosimo 10 primjera, evo kako novi model obiteljskih mirovina funkcionira u praksi!
Ako nekima novi model obiteljskih mirovina na prvu ruku djeluje malo komplicirano, bez brige, u praksi je to puno jednostavnije. U ovom tekstu donosimo deset različitih primjera koji umirovljenicima mogu pokazati mogućnosti u 2023. godini.
Ilustracija: Pixabay
Ako vam reforma, odnosno novi model obiteljskih mirovina zvuči malo apstraktno, bez brige – u praksi djeluje puno jednostavnije. U ovom tekstu možete pronaći deset primjera koji umirovljenicima mogu poslužiti kao vodič za mogućnosti u 2023. godini.
Primjer žene bez vlastitog staža
Među trenutačnim korisnicima obiteljskih mirovina, njih oko 80 tisuća nema minimalnih 15 godina radnog staža za ostvarivanje prava na vlastitu mirovinu.
Recimo da imamo ženu u obiteljskoj mirovini koja prima obiteljsku mirovinu pokojnog supruga i koja joj iznosi 2.450 kuna koliko danas iznosi prosječna obiteljska mirovina. Budući da nema radnog staža, preostaje joj samo jedna opcija i Zavod za mirovinsko osiguranje će joj po službenoj dužnosti iduće godine ispostaviti 10 posto veću mirovinu od 2.695 kuna. Dakle, od iduće godine primat će 245 kuna više.
Primjer žene s vlastitom mirovinom
U drugom slučaju imamo ženu koja sada koristi vlastitu osobnu mirovinu (bila ona starosna ili invalidska) i ona joj iznosi 2.000 kuna. Mirovina njenog supruga iznosila je 1.800 kuna, a nakon njegove smrti ona podnosi zahtjev za dijelom obiteljske mirovine.
Primanja će joj narasti na 2.374 kune, odnosno, uz svoju mirovinu od 2.000 kuna dobit će 374 kune više.
Izračun za dio mirovine koji se nasljeđuje izgleda ovako: pomnoži se puni iznos mirovine preminulog s mirovinskim faktorom (0,77) i doda se 27 posto. Konkretnije (1.800*0,77*27% = 374,22).
Primjer muža s mirovinom od 3.500 kuna koji nasljeđuje mirovinu supruge
U trećem primjeru imamo muškarca koji koristi vlastitu mirovinu u iznosu od 3.500 kuna, a mirovina njegove pokojne supruge iznosi 2.900 kuna.
Prvog dana iduće godine on može podnijeti zahtjev za dijelom obiteljske mirovine svoje supruge i primat će 4.102,91 kunu mirovine. Odnosno, uz svoju mirovinu od 3.500 kuna primat će i 602,91 kune mirovine pokojne supruge. Izračun je ponovno isti, samo s drugim iznosom mirovine (2.900*0,77*27% = 602,91).
Primjer žene koja ima solidnu osobnu mirovinu, ali joj je obiteljska isplativija
U četvrtom primjeru imamo ženu koja koristi obiteljsku mirovinu pokojnog supruga koja joj iznosi 3.200 kuna, ali se morala odreći vlastite mirovine koja bi joj bila 3.075 kuna (125 kuna manje od obiteljske mirovine).
Osim što će joj se obiteljska mirovina automatski (zbog povećanja od 10 posto) uvećati na 3.520 kuna, ona će podnijeti zahtjev za povratak u osobnu mirovinu na koju će se dodati dio mirovine supruga pa će ukupno primati 4.025,40 kuna.
Primjer s nešto pristojnijim mirovinama
U petom primjeru imamo muškarca koji koristi vlastitu mirovinu u iznosu od 4.600 kuna, a mirovina njegove pokojne supruge iznosila je 3.550 kuna.
On će prvim danom iduće godine podnijeti zahtjev za dijelom obiteljske mirovine svoje preminule supruge i ukupno će primati 5.338 kuna. U svoju početnu mirovinu od 4.600 kuna primat će 738 kuna više.
Primjer s najnižim mirovinama
U šestom primjeru imamo muškarca koji koristi najnižu mirovinu u iznosu od 1.800 kuna. Njegova pokojna žena također je bila korisnica najniže mirovine, ali je zbog kraćeg staža primala 1.535 kuna mjesečno.
Muž će prvog dana iduće godine podnijeti zahtjev za dio obiteljske mirovine i primanja će mu narasti na 2.150,91 kunu. Ovdje će se prvo uračunati povećanje osobne mirovine od 1,5 posto (jer najniže mirovine toliko rastu od 1. siječnja 2023.), a zatim će se s istim izračunom iz ranijih primjera doći do dijela obiteljske mirovine pokojne supruge koji iznosi 323,91 kunu. I njena najniža mirovina rast će za 1,5 posto pa će ukupna promjena iznositi 351 kunu više za početnu mirovinu supruga.
Primjer s većim mirovinama i gornjom granicom
Važno je naglasiti kako je zakonskim prijedlogom uređena gornja granica do koje se može doći s nasljeđivanjem dijela obiteljske mirovina. Ona iznosi 80 aktualnih vrijednosti mirovine (a aktualna vrijednost mirovine u ovom trenutku iznosi 73,13 kune) odnosno 5.850,40 kuna.
U sedmom primjeru s većim mirovinama imamo ženu koja koristi vlastitu mirovinu od 4.900 kuna. Ona joj je povoljnija od obiteljske mirovine koju bi dobila na temelju suprugove mirovine i koja bi iznosila 4.851 kunu.
Kada ona iduće godine podnese zahtjev za dio obiteljske mirovine, primat će ukupno 5.850,40 kuna. Zašto? Zato što bi zbroj njene osobne mirovine (4.900) i dijela suprugove koji bi joj po računici pripao iznosio 6.209 kuna, što je više od propisane gornje granice. No, čak i ovako će primati 950 kuna više nego sada.
Važno je napomenuti da će se gornja granica ovog prava mijenjati dva puta godišnje, budući da aktualna vrijednost mirovine raste sa svakim usklađivanjem mirovina. Zbog povećeg usklađivanja mirovina koje se očekuje u drugom dijelu godine, granica će vrlo vjerojatno prijeći iznos od 6.000 kuna.
Primjer s donjom granicom
U osmom primjeru imamo ženu koja prima osobnu mirovinu od 2.100 kuna. Njen pokojni suprug je većinu staža odradio u inozemstvu, a hrvatski dio mirovine iznosi mu tek 450 kuna.
Kada ona podnese zahtjev za dijelom njegove mirovine, primat će ukupno 2.319 kuna, iako bi joj izračun isporučio manje. Uz svoju mirovinu od 2.100 kuna od supruga će naslijediti 219,30 kuna što je jednako iznosu od tri aktualne vrijednosti mirovine (3*73,13). Dakle, primat će ukupno 219 kuna više, iako bi joj izračun isporučio tek 93,55 kune više nego što prima danas.
Nekada je povoljnije prijeći u obiteljsku
U devetom primjeru imamo muškarca s mirovinom od 7.700 kuna, a supruga ima mirovinu od 2.700 kuna. U slučaju smrti supruga, žena će svoju osobnu mirovinu staviti u mirovanje i prijeći će u obiteljsku mirovinu u visini od 5.929 kuna. To joj je svakako povoljnija opcija nego da nastavi primati svoju mirovinu i naslijedi dio suprugove mirovine jer bi tada primala 4.300 kuna.
Važna odredba – za nasljeđivanje se mora čekati 65 godina starosti
U zadnjem primjeru imamo ženu koja je u 63. godini života ostvarila svoju mirovinu u iznosu od 4.000 kuna. Muž joj je preminuo kada je imala 60 godina, a njegova je mirovina iznosila 4.500 kuna.
Ona sve dok ne napuni 65 godina neće imati koristi od suprugove mirovine, ali jednom kada ispuni taj uvjet – podnijet će zahtjev za dijelom obiteljske mirovine pokojnog supruga i primat će 4.935 kuna.
Uvjet od 65 godina vrijedi za sve slučajeve kada se traži dio obiteljske mirovine preminulog partnera.
