Domovi za starije sve skuplji, a uvjeti sve lošiji: Pravobraniteljica traži reforme
Cijene smještaja u domovima za starije u Hrvatskoj naglo rastu, dok se korisnici suočavaju s lošim uvjetima i nedostatkom osoblja. Pučka pravobraniteljica upozorava da bez reformi prijeti urušavanje sustava skrbi za starije i nemoćne. Sama je obišla nekoliko županijskih domova za starije. Razlike u uvjetima smještaja su velike, liječnici dolaze samo dvaput tjedno, a osoblja kronično nedostaje.
Umirovljenik | Foto: Pexels
U hrvatskim domovima za starije i nemoćne stanje je sve teže: cijene smještaja rastu, uvjeti života variraju, a kronični nedostatak osoblja ozbiljno ugrožava kvalitetu skrbi, pokazuje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. U Hrvatskoj djeluje 45 decentraliziranih domova, dva državna i 322 pružatelja usluga drugih osnivača, uz 300 obiteljskih domova koji, prema zakonskim izmjenama, u sadašnjem obliku mogu poslovati samo do kraja 2026. godine.
Velike razlike u uvjetima smještaja
Prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi, svi obiteljski domovi dužni su do 31. prosinca 2026. godine uskladiti svoje poslovanje i registrirati se kao ustanova ili trgovačko društvo za socijalne usluge. To uključuje ispunjavanje strožih uvjeta, poput zapošljavanja većeg broja stručnog osoblja i prilagodbe prostora. Postupak usklađivanja je zahtjevan i skup, a brojni vlasnici domova upozoravaju da je tumačenje uvjeta u nekim županijama posebno strogo. Ako se ne usklade na vrijeme, obiteljski domovi više neće moći pružati usluge smještaja starijima i nemoćnima, o čemu više možete pročitati ovdje.
Obilasci županijskih domova u Gospiću, Splitu i Sisku otkrili su velike razlike u uvjetima smještaja. Dom u Gospiću zabrinjava svojim skučenim, sumornim sobama s dotrajalim inventarom, zajedničkim WC-ima i vrlo malo aktivnosti za korisnike. S druge strane, dom u Sisku, unatoč oštećenjima od potresa, pruža funkcionalne i lijepo uređene prostore, brojne aktivnosti te atmosferu nalik kućnoj. Dom u Splitu omogućava gotovo samostalan život pokretnim korisnicima, ali zbog potreba sve više apartmana pretvara u kapacitete za stacionarni smještaj.
Rast cijena i problem dostupnosti
Cijene smještaja u domovima za starije tijekom 2024. godine znatno su porasle, o čemu smo već ranije pisali ovdje. Primjerice, u Karlovcu i Koprivnici cijene su narasle 40 posto, dok je smještaj u splitskom domu poskupio 30 posto u 2023., a dodatnih 40 posto u 2024. godini. Osnivači domova kao razloge navode rast troškova energenata, hrane i plaća, uz isticanje da državne subvencije ne prate stvarne troškove, što otežava redovno poslovanje i sprječava ulaganja u poboljšanje uvjeta. Poseban problem predstavljaju cijene u novoizgrađenim domovima, poput onih u Pazinu i Dubrovniku, gdje će i uz subvencije cijena prelaziti 1.000 eura mjesečno, što je većini umirovljenika nedostižno.
Nedostatak medicinskih sestara, tehničara i socijalnih radnika ozbiljan je problem u gotovo svim domovima. U Domu Split kronično nedostaje medicinskog osoblja, a u Gospiću je u sjedištu doma zaposlena samo jedna socijalna radnica, iako su predviđena četiri radna mjesta. Kakvi su uvjeti rada u domovima, za portal mirovina.hr ispričala je jedna djelatnica. Njeno svjedočanstvo možete pročitati ovdje.
Liječnik dolazi samo dvaput tjedno
Zdravstvena skrb također je neujednačena i često nedovoljna. U Domu u Sisku liječnik dolazi samo dva puta tjedno, a puna stomatološka i ginekološka zaštita za nepokretne korisnike uglavnom nije dostupna. U Domu u Gospiću liječnik u mirovini dolazi svega dva puta tjedno po dva sata.
Domovi za starije suočavaju se s rastućim brojem korisnika oboljelih od Alzheimera i drugih oblika demencije. Nedostatak kapaciteta za ovu skupinu posebno je izražen, a visoki troškovi organizacije takve skrbi čine je neisplativom za privatne domove. Često se događaju i slučajevi otkazivanja ugovora korisnicima kod kojih se demencija razvila tijekom boravka. Dodatno zabrinjava pojava ilegalnih domova, koji usprkos zabranama i kaznama nastavljaju s radom. Ranije smo izvještavali o slučaju doma za starije u Biogradu, koji je zabranu rada dobio još 2018. godine, a zatvoren je – što možete pročitati ovdje – tek prije mjesec dana.
Preporuke i potreba za reformom
Kako bi se stanje u domovima za starije i nemoćne popravilo, pučka pravobraniteljica predlaže niz konkretnih mjera. Prije svega, potrebno je povećati minimalne financijske standarde, jer sadašnje subvencije ne prate stvarne troškove domova, što izravno utječe na kvalitetu usluge. Također, domovi moraju zapošljavati veći broj kvalificiranog osoblja, osobito medicinskih sestara i socijalnih radnika, a zdravstvena skrb za nepokretne korisnike treba biti dostupnija i organizirana na sustavan način.
Preporučuje se i donošenje nacionalne politike za skrb o osobama s demencijom, kako bi se osigurali dostatni kapaciteti i specijalizirane usluge za ovu sve brojniju skupinu korisnika. Istodobno, nužno je učinkovitije nadzirati rad domova i suzbiti ilegalno pružanje usluga, kao i omogućiti korisnicima lakše i sigurnije podnošenje pritužbi na uvjete života. Uz to, potrebno je osigurati uvjete za prijelaz obiteljskih domova u nove pravne oblike do kraja 2026. godine, kako bi se spriječio gubitak velikog broja postojećih kapaciteta za smještaj starijih osoba.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
