Domovi za starije nisu uveli sustav za dojavu požara! Prijete im kazne, a prijeti li nama novi Andraševac?
Prijeti li Hrvatskoj novi Andraševac? Obiteljskim domovima za starije osobe država je nakon požara u kojemu je smrtno stradalo šestero korisnika, a kasnije još tri u požaru u Dugom Ratu, naredila da uvedu sustave za dojavu požara. Ni godinu dana kasnije, oni to nisu učinili. Ministarstvo najavljuje inspekcije i kazne, a obiteljski domovi ističu kako pristup “đonom” neće ništa riješiti, jer ćemo ostati bez smještajnih kapaciteta kojih ionako nedostaje.
Država ipak nije popustila stotinama obiteljskih domova u Hrvatskoj koji su, nakon što je u požarima smrtno stradalo šestero starijih i nemoćnih osoba u Andraševcu te troje u Dugom Ratu, pravilnikom još lani u ožujku dobili obavezu da uvedu sustave za dojavu požara. Pritom su imali rok od godinu dana, do ožujka 2022. godine. Rok je prošao, a sustava u obiteljskim domovima za starije osobe nema. Zašto to nisu učinili, prijeti li nam novi Andraševac i što će poduzeti Ministarstvo?
Ministarstvo kreće u inspekcije, najavljuju optužnice!
“U cilju povećanja kvalitete usluge i zaštite sigurnosti, zdravlja i najboljih interesa korisnika socijalnih usluga intenzitet inspekcijskih nadzora Ministarstva pojačan je kod svih pružatelja socijalnih usluga” – kažu nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na naš upit o uvođenju sustava za dojavu požara koji u obiteljskim domovima, unatoč obvezi, većinom nisu zaživjeli.
Neispunjenje naređenih mjera po rješenjima viših inspektora socijalne skrbi, dodaju, sankcionira se sukladno važećim propisima.
Moraju imati sustav za dojavu požara
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koji je stupio na snagu 27. ožujka 2021 je propisano da se „zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima, a zgrada u kojoj se pružaju usluge smještaja starijim osobama, mora imati izveden sustav za dojavu požara˝. Nadalje, Pravilnikom je propisano da su pružatelji socijalnih usluga obvezni uskladiti se s propisanim uvjetima u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.
“Nakon isteka roka za izvršenje mjere određene u rješenju inspektora socijalne skrbi, u konkretnom slučaju mjere obveze uvođenja sustava za dojavu požara, a nakon dostave dokaza i kontrolnog inspekcijskog nadzora, u slučaju ne postupanja po rješenju inspektora i ne uvođenja sustava za dojavu požara, protiv pružatelja socijalne usluge podnosi se optužni prijedlog nadležnom sudu sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te se donosi rješenje o izvršenju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Zakonu o općem upravnom postupku te se poduzimaju daljnje radnje vezano uz doneseno rješenje o izvršenju” – pojasnili su iz Aladrovićeva ministarstva.
Zašto onda obiteljski domovi svjesno krše zakon? Naime, riječ je o investiciji koja seže i do 50.000 kuna. Obiteljski domovi za smještaj starijih osoba, kako smo već pisali, ne žele investirati dok još ne znaju koji će im se dodatni tehnički uvjeti nametnuti prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi. Sigurno je da oni idu u transformaciju, ali nitko ne zna koliko će ta transformacija koštati. Ako zaključe da im je ona preskupa i neisplativa, radije će staviti ključ u bravu. Primjerice, ako im država propiše da moraju imati zasebne prostorije za fizikalnu terapiju ili pak još više zaposlenih, poslovanje će im postati neisplativo. Ili će morati investirati u nadogradnju objekta ili će postojeće sobe prenamijeniti za osoblje i pojedine usluge, čime gube korisnike, a time i prihod.
Domovi: “Ne treba na prvu ići oštrim represijama”
Vlasnici domova nadali su se da će im država, dok se ne definiraju novi uvjeti poslovanja, odgoditi primjenu propisanih mjere, među kojima i uvođenje sustava za dojavu požara.
Udruga StarKA je u više navrata tražila hitnu izmjenu postojećeg Pravilnika upravo s ciljem odgode uvođenja vatrodojave. Predsjednica Udruge, Sabina Angelina Latin kaže nam kako se to unatoč dogovorima, do isteka roka prilagodbe, ipak nije dogodilo.
“Rekla bih da je razlog prije birokratske naravi i sporost procedure upravnog postupka, nego nepostojanje volje i nerazumijevanje problema. Također, iskreno vjerujem da će se kod inspekcijskog nadzora prije optužnog prijedloga izricati prikladne mjere za uklanjanje nedostataka što je i bila praksa i što jest smisao nadzora. Ako nisu utvrđene nepravilnosti skrbi i odnosa prema korisnicima, ne vidim razloga za oštrom represijom na prvu. To bi moglo imati dalekosežne posljedice u socijalnoj djelatnosti za smještaj starijih osoba” – govori nam Latin.
“Krenemo li đonom, izgubit ćemo smještajne kapacitete”
Tko zna koliko je djelatnost zahtjevna i teška, naročito zadnjih godina od izbijanja pandemije, tko osjeća neizvjesnost glede egzistencijalnih pitanja opstanka, tko se bavi rješenjima kako održavati kvalitetu usprkos galopirajućoj inflaciji i poskupljenjima kojima kupovna moć starijih korisnika ne može adekvatno odgovoriti, tko je suočen s pomanjkanjem radne snage na tržištu rada, tko zna koliko se teško zaradi svaka kuna, a svoj posao sve ove godine obavlja odgovorno, taj sigurno neće vrtoglavo srljati u investicije bez neke garancije da će ga sutra biti, dodaje predsjednica Starke.
“Krenemo li đonom, gubit ćemo kapacitete, suočit ćemo se s ozbiljnim gubitcima smještajnog kapaciteta. Smatramo da to nikom nije u interesu, niti vlasnicima domova, niti sustavu socijalne skrbi, a najmanje društvu i starijim korisnicima kojima je smještaj prijeko potreban” – upozorava.
Latin pak zaključuje kako su predstavnici obiteljskih domova nedavno imali vrlo konstruktivan sastanak u ministarstvu. Vjeruju da će se ubrzo razriješiti problemi i postati jasni svi uvjeti opstanka sadašnjih obiteljskih domova.