Domove za starije iz proračuna plaćamo 178 milijuna kuna. Pogledajte iznose po županijama!
Za financiranje županijskih domova za starije i nemoćne osobe iz proračuna u 2020. godini izdvajamo 178 milijuna kuna, što je tri milijuna više nego lani te čak 14 milijuna kuna više nego 2018. godine. Riječ je o razlici između prihoda i rashoda koja nedostaje kako bi se podmirili stvarni troškovi, a koje nije moguće namiriti naplatom smještaja. Ipak, posljednje dvije godine cijena smještaja rasla je u prosjeku 35 posto, dok su proračunske dotacije 2015. godine bile puno veće, čak 277 milijuna kuna.
Ručak u Domu za starije i nemoćne u Sisku Foto: Mirovina.hr
Odlukom Vlade o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe u 2020. godini, iz proračuna izdvajamo 178.397.092 kuna, tri milijuna više nego lani te 14 milijuna kuna više nego godinu prije toga. Međutim, u 2015. godini dotacije su iznosile znatno više, čak 277 milijuna kuna.
Razlika između prihoda i rashoda u županijskim domovima za starije (i Gradu Zagrebu) posljednje dvije godine je rasla, iako je domski smještaj poskupio u istom razdoblju u prosjeku 35 posto. Proračunska sredstva koja je potrebno osigurati razlikuju se od jedne jedinice regionalne samouprave do druge.
Najveći je problem sve veća razlika u cijeni smještaja u odnosu na realnu tržišnu vrijednost mjesečnog boravka u domu, koja je često dvostruko veća. Primjerice, 5.000 kuna u dvokrevetnoj sobi za pokretnog korisnika je realna cijena, dok je korisnik u pojedinim domovima plaća 2.500 kuna.
Cijene se nisu mijenjale od 2000. godine, da bi nakon 18 godina smještaj u svim decentraliziranim domovima dvaput poskupio, u ljeto 2018. i u ljeto 2019. čime je ta razlika djelomično umanjenja. Ipak, novac koji je potrebno namiriti iz proračuna u tom je periodu rastao za čak 14 milijuna kuna.
Pritom u rashode ulaze troškovi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, troškovi za hitne intervencije te rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
Kako to izgleda po županijama, vidljivo je iz tablice.
Vidljivo je kako za županijske domove za starije i nemoćne najviše treba izdvojiti u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Najmanja proračunska sredstva potrebna su u Karlovačkoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji.
Inače, Hrvatska uz tri državna ima 52 decentralizirana (županijska) doma s podružnicama.
