Dom za starije na Korčuli: “Nemamo bolnicu, ali možemo koristiti helikopter”
Jedini otočki dom za starije koji je u nadležnosti države, odnosno resornog Ministarstva, jest Dom za starije i nemoćne Majka Marija Petković na otoku Korčuli. Ravnateljica Doma istaknula je zadovoljstvo korisnika otočkim životom, ali i problem manjka radne snage.
Dom Majka Marija Petković Korčula | screenshot: službene stranice Doma
U unutrašnjosti Korčule, općini Blato, smjestio se jedini dom za starije koji je u nadležnosti države, ako se promatraju samo domovi na hrvatskim otocima. Dom djeluje od 2007. godine te skrbi za 49 korisnika. Ravnateljica, Slavica Bošković istaknula nam je kako im fali radne snage, prije svega medicinskog osoblja, no kako to ne umanjuje razinu kvalitete usluge koju pružaju korisnicima.
Neki korisnici mladost proveli izvan otoka, a u starosti traže smještaj u Domu na rodnom otoku
Otočki život pozitivno djeluje na osobe starije životne dobi. Izdvaja se zadovoljstvo korisnika otočkim životom pri čemu iz Doma navode kako, bez obzira na određene nedostatke života na otoku, svakodnevica mirnije i spokojnije prolazi u usporedbi sa gradskom vrevom na kopnu. Isto tako, iz Doma su nam odgovorili da većina korisnika smatra kako nisu ni u čemu zakinuti od korisnika domova za starije na kopnu te kako misle da sve ono što im treba za tipičan život imaju i dobiju upravo u ovom otočkom domu.
“Korisnici su zadovoljni životom na otoku. To pokazuje i činjenica da su neki korisnici mladost proveli izvan otoka, a u starosti upravo traže smještaj u Domu za starije na svom rodnom otoku. Jedna korisnica navodi da je zadovoljna životom na otoku jer otok nudi puno mogućnosti privređivanja za ukućane. Sade se voćke i povrće pa za čitavu godinu imamo zelja i krumpira. Isto tako, imamo masline pa pravimo svoje ulje”, ispričala nam je ravnateljica Bošković.
Ravnateljica je istaknula mišljenje jednog korisnika koji je usporedio svoj boravak u domu na otoku te boravak svoje supruge u domu za starije na kopnu.
“Jedan korisnik navodi da je u otočkim domovima bolje jer se ljude poznaju, kako je sve to mala sredina. Kapacitet smještaja je manji pa je i atmosfera toplija u domovima i osoblje se predano brine za korisnike. Kaže da mu je žena bila u domu za starije na kopnu i da je tamo samo bila broj. Zbog velikog broja korisnika, a manjak osoblja djelatnici domova za starije na kopnu nisu u mogućnosti posvetiti svakom korisniku onoliko vremena koliko zaslužuju”, izjavila je ravnateljica.
“Osim bolnice, na otoku imamo sve ono što ima i kopno, 90% toga”
Uza sve blagodati življenja u domu za starije na otoku, postoji ipak nekoliko nedostataka. Oni se čak toliko ne tiču korisnika i procjene njihova zadovoljstva već manjka radne snage i zdravstvenih usluga. Iz Doma su istaknuli kako im nedostaje medicinskog osoblja, ali su svjesni kako je to deficitarno zanimanje na području cijele Hrvatske. Unatoč tome, iz Doma navode kako im udaljenost od kopna ne predstavlja problem za obavljanje djelatnosti.
“Postoje sve usluge na otoku, osim usluga bolničkog liječenja, specijalista ponajprije. Imamo doktore, trgovine i sve ono što se ima u gradu, 90% toga. No, nemamo bolnice, možda smo u tom dijelu zakinuti, ali možemo doći u bolnicu pomoću helikoptera, pa imamo mogućnost brzog prijevoza do zdravstvene ustanove”, odgovorila je ravnateljica Bošković.
Na kopnu ima više događanja, ali ni dom na otoku ne zaostaje
Iako nam je ravnateljica potvrdila kako pojedini korisnici ističu veći broj raznih kulturnih događanja na kopnu, to ne predstavlja velik nedostatak s obzirom da i otok Korčula kao i sam Dom imaju nekoliko aktivnosti i projekata koji se kontinuirano provode.
“Uz pomoć radno okupacijskih aktivnosti korisnike uključujemo u društvena i kulturna zbivanja otoka pa su samim time u velikoj mjeri uključeni u život lokalne zajednice. Primjerice posjet izložbama i muzejima”, istaknula je ravnateljica Doma.
Također, kao i u većini domova za starije na kopnu, i ovdje se provode se razne aktivnosti za korisnike.
“Nudimo radno okupacijske, kulturno zabavne, edukativne i sportsko rekreativne aktivnosti kojima se pokušava uključiti što veći broj korisnika, ali zadovoljiti i različite potrebe pojedinog korisnika. Prema tome, u Domu djeluju različite interesne grupe poput glazbene grupe, kreativne radionice, grupe za tjelovježbu, grupe za društvene igre (tombola), edukativne grupe, filmske grupe, molitvene grupe, čitateljskog kluba kao i informatičke grupe”, zaključila je ravnateljica Bošković.
Iz Doma su naveli kako bilježe zadovoljavajuću posjećenost svim aktivnostima, odnosno, kako je odaziv i više nego zadovoljavajući. Isto tako, istaknuli su kako su korisnici česti posjetitelji raznih aktivnosti i radionica Doma jer tvrde kako ima dani tako brže prolaze i kako na taj način nisu usamljeni i ne stignu razmišljati o nekim težim situacijama koje ih muče poput zdravstvenih problema s kojima se nose.
