Dobra vijest iz svijeta rada: Pred nama je veliki rast naknade za nezaposlene osobe
Hrvatska se pozicionirala među državama Europske unije s najnižim naknadama za nezaposlene. Posljednjeg dana 2023. godine u Hrvatskoj je bilo 114.982 nezaposlenih osoba, ali je naknadu primala tek svaka peta nezaposlena osoba. U to vrijeme je prosječna naknada za njih iznosila 416,38 eura. Jedna od dobrih vijesti je ta što će nezaposlenima izračun osnovice za naknadu uključivati i neoporezive naknade na plaću. To se u prvom redu odnosi na stimulacije, naknade za prijevoz i topli obrok. Inače, do ovog prijedloga je došlo nakon opetovanih upozorenja Europske unije.
Foto: Ministar rada Marin Piletić | Mirovina.hr
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je poslalo na očitovanje socijalnim partnerima aktualni nacrt izmjena Zakona o tržištu rada. Prema njemu bi, u drugoj polovici 2024. godine, trebale narasti naknade za nezaposlene osobe, ali treba imati na umu kako se to ponajprije odnosi na osobe koje su radile najmanje dvije godine prije gubitka posla.
Ipak, neke stvari ostaju nepromijenjene. Identična ostaje naknada za nezaposlene osobe u prvih 90 dana nakon gubitka posla. U tom slučaju, naknada iznosi 60 posto prosječne bruto plaće koja je toj osobi isplaćivana posljednja tri mjeseca prije gubitka posla. Za usporedbu, može doseći 70 posto prosječne neto plaće u državi. Podsjećamo kako je prosječna plaća isplaćena u studenome 2023. godine je bila 845,60 eura.
Evo o čemu ovisi trajanje isplate naknade
Nakon perioda od 90 dana nakon gubitka posla, od 91. do 180. dana trajanja nezaposlenosti, naknada bi trebala rasti s trenutnih 30 posto na 45 posto prosječne bruto plaće primatelja koja mu je uplaćivana tri mjeseca prije gubitka posla. Isto tako, ona neće biti veća od 50 posto prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, koja iznosi 604 eura. Kako bi se to izmijenilo, prema nacrtu spomenutog Zakona, potrebno je osigurati 11,5 milijuna eura u proračunu za 2024. godinu, piše jutarnji.hr.
Dodatno će padati naknada za nezaposlene osobe nakon isteka 180 dana. Tada će se srozati na 30 posto plaće te osobe, a s druge strane, neće ići iznad 35 posto prosječne hrvatske plaće. Potrebno je naglasiti i kako pravo na naknadu za nezaposlene imaju i one osobe koje su u periodu od dvije godine prije gubitka posla bile zaposlene minimalno devet mjeseci. O vremenu koje su proveli kao zaposlene osobe, ovisit će i trajanje isplate naknade za nezaposlene.
Čak 450 dana se može primati naknada
Osobe koje su u kategoriji onih koje su radile dulje od devet mjeseci, a kraće od dvije godine, primat će naknadu 90 dana. Za razliku od njih, osobe koje su bila zaposlene između dvije i tri godine država će im isplaćivati naknadu 120 dana. Najduže razdoblje kroz koje osoba može primati naknadu za nezaposlene je 450 dana, a na to imaju pravo oni koji su ostali bez posla nakon 25 godina radnog staža.
Inače, Hrvatska ima vrlo niske naknade za nezaposlene koje su nedostatne za dostojanstven život, dok su istovremeno u potrazi za novim poslom, kao i to da je izrazito nizak broj osoba koje primaju novčanu naknadu. Upravo zbog toga je i došlo do prijedloga o povećanju iznosa naknada jer je to posljedica opetovanih upozorenja Europske unije.
Svaka peta nezaposlena osoba je krajem 2023. godine primala naknadu za nezaposlene
U Hrvatskoj je posljednjeg dana prošle godine bilo čak 114.982 nezaposlenih osoba. Naknadu za nezaposlene primala je svaka peta nezaposlena osoba, točnije rečeno njih 23.139, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prosječna naknada koja je isplaćena nezaposlenima u to vrijeme je iznosila 416,38 eura.
Tim Ekonomskog instituta koje je vodio dr. Daniel Nestić je krajem 2022. godine izradio i dostavio analizu stanja resornom Ministarstvu. Riječ je o analizi koja dokazuje da je Hrvatska svrstana među države s neprimjerenim naknadama za nezaposlene osobe.
Ministarstvo želi ublažiti uvjete za mlade nezaposlene osobe
Dobra vijest za nezaposlene je ta da će, uz rast postotnog udjela naknade u plaći osobe prije gubitka posla, izračun osnovice za naknadu uključivati i neoporezive naknade na plaću. To se u prvom redu odnosi na stimulacije, naknade za prijevoz i topli obrok.
Prema prijedlogu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, potrebno je ublažiti uvjete za mlade koji ostaju bez posla nakon kratkotrajnih zaposlenja. Cilj tog prijedloga je povećanje broja osoba koje imaju pravo na naknadu za nezaposlene. Ako se to uzme u obzir, tada bi osobama mlađim od 30 godina trebalo biti dovoljno da su u zadnje dvije godine skupile ukupno šest mjeseci radnog staža, piše jutarnji.hr.
Više žena nego muškaraca među primateljima naknada
Iako one čine trećinu tržišta rada, među primateljima naknade veći je postotak žena nego muškaraca, njih čak 59 posto. Mahom su to žene u dobi od 25 do 54 godine koje čine 71 posto primatelja naknade za nezaposlene, kao i i osobe sa završenom srednjom školom kojih je 60,4 posto, prema statističkim podacima Ministarstva.
Zanimljivo je da najveći udio visokoobrazovanih osoba prijavljenih na burzu prima naknadu. To je donekle i u skladu s očekivanjima, pogotovo ako se u obzir uzmu činjenice prema kojima se visokoobrazovane osobe najbrže zapošljavaju, ali gubitkom posla na burzi rjeđe dočekaju period u kojem gube pravo na novčanu pomoć države.
