Rekordno velik broj građana otišao je u mirovinu tijekom 2021. godine. Radimo sve dulje, u većini slučajeva čekamo starosnu mirovinu, no to nam se na iznosima i dalje ne vidi. Ipak, pandemija je donijela povećani broj obiteljskih mirovina.
Foto: Pixabay
Hrvatska je tijekom 2021. dobila rekordnih 51.583 novih umirovljenika, što je više čak i nego 2018. kada je pojačani broj građana požurio u mirovinu zbog straha od izmjena koje je nosila mirovinska reforma od siječnja 2019. godine.
Sve više obiteljskih mirovina zbog rekordne smrtnosti
Povećan je i broj obiteljskih mirovina, na što je svakako utjecala rekordna smrtnost umirovljenika u pandemiji. Tako smo u 2021. imali više umrlih, nego novoumirovljenih, čak 60.815. Rezultat je da je svaka četvrta mirovina obiteljska pa ih je tako lani 12.467. Ona u prosjeku iznosi 2.237 kuna novim umirovljenicima koji su u prosjeku stari 63 godine.
Zanimljiv podatak je i da je skoro svaka peta nova mirovina inozemna, njih čak 9.574 koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u druge zemlje, na što je svakako utjecalo i iseljavanje.
Kada na stranu stavimo te mirovine, onda se prosjek mirovina ostvarenih u 2021. penje na 3.049 kuna, dok je skupa s njima on samo 2.643 kune. Ako uzmemo u obzir da novi umirovljenici rade dvije godine dulje, onda vidimo da time nisu profitirali jer su s prosjekom isti kao svi zajedno. No, na to utječe velik broj mirovina koje HZMO isplaćuje van Hrvatske, kao i vrsta mirovine, poput velikog broja obiteljskih koje ruše prosjek, jer se isplaćuju tek u iznosu od 70 posto naslijeđenih primanja.
Prijevremene mirovine umanjene zbog penalizacije
Vidimo da većina građana ipak čeka starosnu mirovinu, kakvih je 23.651 među novima. Tu je još 5.568 starosnih mirovina sa najmanje 60 godina života i 41 godinu staža, za dugogodišnje osiguranike. Njihova prosječna mirovina je 3.533 kuna za 42 godine staža, za razliku od ostalih starosnih od svega 2.634 kune sa samo 31 godinu staža. Zajedno je novih starosnih mirovna gotovo 30 tisuća!
Novih prijevremenih mirovina je 7.555 uz još 23 zbog stečaja poslodavca. Iako su novi prijevremeni umirovljenici radili dulje od 37 godina, mirovina im je zbog penalizacije samo 2.852 kune u prosjeku. Kada je riječ o stečaju, prosjek je 3.419 kuna za par mjeseci manje rada, jer nema umanjenja uslijed kažnjavanja ranijeg umirovljenja.
Invalidskih mirovina je 2.319 s prosjekom od samo 2.079 te manje od 25 godina staža.
Na malene mirovinske prosjeke utječe i sve veći broj najnižih mirovina koje se dodjeljuju temeljem izračuna samo na osnovu godina staža, jer su takve povoljnije nego da se gledala i prosječna plaća. Radničke plaće sve više zaostaju za prosjekom, što posljedično generira velik broj najnižih mirovina kakvih je u Hrvatskoj više od 275 tisuća od samo samo 1.790 kuna u prosjeku.
