Dobili smo 15 tisuća novih umirovljenika, radili dvije godine dulje za manju mirovinu!
Prva trećina godine donijela nam je više od 15 tisuća novih umirovljenika. U odnosu na sve umirovljene građane, oni su radili dvije godine dulje, no mirovina im je u prosjeku manja. Razlog je jednim dijelom i veliki broj obiteljskih mirovina u koje pojačano odlaze nakon smrti bračnog partnera, gotovo svaka treća.
Foto: J. Grgurić/Mirovina.hr
Pandemija je učinila svoje. Osim što je dovela do rekordne smrtnosti starijih građana, smanjila je i prosjek mirovina novih umirovljenika, iako su radili dulje nego prijašnje generacije umirovljenih. Razlog je jednim dijelom sve veći broj obiteljskih mirovina u koji građani pojačano odlaze nakon smrti bračnog druga.
Obiteljskih mirovina tisuću više nego ranije
Tako u prva četiri mjeseca ove godine imamo 15.391 građana kojima je mirovina isplaćena prvi put. Premda su za njih radili dvije godine dulje od ukupnog broja umirovljenih, prosječna primanja su im manja. Naime, 1,13 milijuna prema općim propisima za nešto manje od 31 godine staža prima u prosjeku 2.706 kuna mirovine. Novi umirovljenici za skoro 33 godine staža dobivaju 2.670 kuna, odnosno 36 kuna manje.
Jedinom dijelom na to utječe i vrsta mirovine, pri čemu najviše pojačan broj obiteljskih mirovina. Takvih je ove godine skoro svaka treća, preciznije njih 4.152. Izborom mirovine bračnog partnera umjesto vlastite dobivamo samo 70 posto njegovih primanja, a ona u prosjeku novim umirovljenicima iznose 2.300 kuna. To je za 115 kuna više nego svim umirovljenicima u obiteljskoj mirovini, ali ipak ruši ukupni prosjek.
Usporedbe radi, u istom razdoblju prije dvije godine, dakle u proljeće 2020. dok još pandemija nije uzela maha po pitanju smrtnosti, imali smo 3.200 obiteljskih mirovina, dakle gotovo tisuću manje. Ipak, i tada su mirovine novih umirovljenika bile niže od ukupnog prosjeka pa je ovo samo djelomični uzrok.
Više od 50 posto novih mirovina su – starosne!
Činjenica da radimo sve dulje, da je penalizacija sve manja i da su majke dobile dodatnih šest mjeseci staža trebale bi se odraziti na barem oko 200 kuna većim mirovinama u prosjeku, no to se nije dogodilo. Razlog su i mahom ispodprosječne plaće koje u konačnici rezultiraju najnižom mirovinom.
Ipak, kada na stranu stavimo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo, onda je prosjek novih umirovljenika ipak nešto veći od ukupnog prosjeka. Prosječna mirovina u Hrvatskoj za 12.362 novih korisnika iznosi 3.120 kuna za 33 i pol godine staža, dok je prosjek za sve takve mirovine 3.047 kuna, ali za skoro tri godine staža manje.
Među novim umirovljenicima, dobar je pokazatelj, više od polovine otišlo je u starosnu mirovinu i to njih 6.601 u starosnu, a čak 2.035 u starosnu za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina u prosjeku 3.508 kuna. Tako ukupno u starosnoj ove godine dosad imamo 8.636 korisnika. Njih nešto manje od 2.000 je otišlo u prijevremenu mirovinu s prosječnih 2.856 kuna, što je za 200 kuna više od prosjeka obične starosne mirovine i to unatoč penalizaciji, ali za dvije godine staža više. U invalidsku je pak mirovinu s prosjekom od 2.034 kune od otišlo 657 građana.
