Do keša uz proviziju na šalteru: Banke ukidaju pola svoje bankomatne mreže?
Osim što su nelogične, odluke pojedinih banaka monopolističke su i neprimjerene gospodarskoj krizi u kojoj se nalazimo. Nakon što su prije dvije godine uvele novčane naknade za podizanje gotovine na šalterima kako bi se stvarale manje gužve, uz nuđenje pojačane uporabe bankomata kao besplatne alternative, sada najavljuju smanjivanje bankomatne mreže za 50 posto.
Ilustracija: Pixabay
Pojedine banke prije dvije godine uvele su naknadu za podizanje gotovine na šalterima. Kao izgovor im je poslužilo stvaranje prevelikih gužvi u poslovnicama pa su korisnike uputili na bankomate gdje provizije nema. Međutim, upravo su umirovljenici najbrojnija kategorija građana koji po mirovinu dolaze upravo na šalter.
Upozorila je na to krajem 2019. i Hrvatska narodna banka istaknuvši da naknade ugrožavaju upravo starije. Skupina je to koja nije vična korištenju bankomata.
Ako nemaju bankomat, gdje bi onda trebali besplatno dići vlastiti novac?
“Očekujemo da banke ne dovode potrošače koji zbog svoje dobi, bolesti, smanjene pokretljivosti, invaliditeta ili drugog objektivnog razloga nisu u mogućnosti koristiti se bankomatima u diskriminirajući položaj, odnosno u situaciju da zbog spomenutih okolnosti nisu u mogućnosti iskoristiti mogućnost besplatnog podizanja gotovine” – upozorio je tada HNB. No, naknade su ostale.
Četiri kune umirovljenicima je puno, jer za taj novac mogu kupiti litru mlijeka na akciji. Također, mnogi nemaju u blizini bankomat vlastite banke pa su prisiljeni novac podizati na tuđima uz znatno veću proviziju od 20 kuna pa im je između ta dva izbora šalter povoljniji. Ipak, ostaje činjenica da do vlastite gotovine ne mogu doći, a da tu uslugu ne plate.
Banke su lani ukinule proviziju za podizanje gotovine na drugom bankomatu, no to nije bilo dugog vijeka. Naknadu su brže-bolje vratile jer se popravila epidemiološka situacija dolaskom ljeta.
Dok građanima kao alternativnu nude bankomate, sada najavljuju kako će njihov broj prepoloviti. I to pretežno ondje gdje su bankomati najpotrebniji, u ruralnim područjima s pretežno starijim stanovništvom, a sve zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem elektrokemijske zaštite. No, gdje bi onda ti ljudi trebali podizati svoj novac bez naknade? Poslovnice su im daleko, a bankomata možda više neće biti.
Iz HUB-a kažu da smo zemlja s najviše bankomata
Je li onda uopće legitimno u takvim okolnostima oporezivati nečiji novac?
“Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se za sada radi samo o najavi Hrvatske udruge banaka, ipak bismo pričekali daljnji razvoj situacije po tom pitanju” – odgovorili su iz HNB-a za Novi list.
Iz HUB-a pak poručuju da u Hrvatskoj ima oko 5.500 tisuća bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke, Danske i ostalih.
“Uspoređujući broj bankomata na 10.000 stanovnika, Hrvatska ima najveći omjer u Europskoj uniji (13,3), što ukazuje da su bankomati dostupni na velikom broju lokacija klijentima banaka u Hrvatskoj” – ističu u HUB-u.
Ukidanje bi dakle trebalo obuhvatiti dislocirane bankomate zbog skupog sustava elektrokemijske zaštite, a to će sasvim sigurno obuhvatiti one na manje frekventnim lokacijama. A hoće li naknade na šalterima ostati ili neće, ovisit će po poslovnoj politici svake banke.
