Prijedlog za rješavanje problema povlaštenih mirovina, koje sa 6 milijardi kuna godišnje opeterećuju ionako deficitarni mirovinski sustav, dao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić. Smatra kako njih svakako treba odvojiti od mirovinskog fonda. Također, pojasnio je i preduvjete za veće mirovine.
Davor Majetić Snimak zaslona(Youtube/N1)
Kada je riječ o mirovinskoj reformi i referendumu, glavni direktor HUP-a smatra da dob umirovljenja nije ključno pitanje, već godine staža. Prosjek u Hrvatskoj je 30 godina, što znači da je to 10 godina uplata manje po prosječnom umirovljeniku. S druge strane, mirovinu će primati 10 godina dulje i takva računica jednostavno ne stoji.
Povlašteni se ne mogu financirati iz HZMO-a
Usko je to povezano s većim mirovinama, jer ako kratko uplaćujemo u fond, onda će i mirovine biti male, a porezi veliki, s obzirom da manjak moramo financirati iz poreznih prihoda. Treba vidjeti, ističe Davor Majetić, kako smanjiti minus, pri čemu nije održiv ni model u kojem na jednog umirovljenika dolazi praktički jedan zaposleni.
Povlaštene mirovine, rekao je u razgovoru za Novac.hr, treba maknuti iz mirovinskog fonda.
“Što se tiče takozvanih povlaštenih mirovina, njih treba maknuti iz mirovinskog fonda. Te mirovine uglavnom nisu zarađene radom, nego je država posebnim propisima određenim kategorijama građana odlučila dati posebna prava. Ne ulazim u opravdanost toga, to je politička odluka, pa ako država želi i može imati takve umirovljenike, neka ih ima, ali oni se ne mogu financirati iz HZMO-a, nego ih treba financirati iz posebnog fonda ili izravno iz proračuna. Tako bismo imali transparentniji i održiviji mirovinski sustav jer bi bio za barem šest milijardi kuna u manjem deficitu nego sada” – smatra Majetić.
Do većih mirovina putem većih plaća
Hrvatska ukupno ima 1,24 milijuna umirovljenih građana te među njima više od 175 tisuća povlaštenih. Dakle, svaki sedmi uživa povlašteni status. Da iz mirovinskog fonda razdvoji mirovine proizišle iz uplata u mirovinski sustav od onih dobivenih temeljem zasluga, Hrvatskoj je naputila i Europska komisija.
Uštede, ali i pravedniji sustav
Sličan stav ovih je dana iznio i ekonomski stručnjak Damir Novotny, dok je ministar Zdravko Marić rekao kako se mirovine prema posebnim propisima mogu izdvojiti, ali da to neće riješiti problem velikog deficita u mirovinskom sustavu.
Ipak, problem nije samo što se one onda ne bi financirale novcem iz doprinosa, jer njega ionako nema dovoljno pa se on nadomiruje iz proračuna, nego što su povlaštene mirovine i do pet puta veće od običnih. Ukratko, njihovi primatelji, među kojima su i branitelji i saborski zastupnici, za manje godina staža dobivaju više. Razdvajanje mirovina stečenih radom i zaslugama donijelo bi ipak određene uštede, ali bi stvorilo i pravedniji i transparentniji sustav.
Majetić napominje da je jedan od razloga iseljavanja i želja građana da imaju veće mirovine. Da bi se pak mirovine u Hrvatskoj povećale, treba povećati plaće, a time i uplate u mirovinski fond. Preduvjet za to je pak da država poslodavcima smanji porezna i parafiskalna davanja.
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca navodi i kako na tržištu rada nedostaje 30.000 radnika pa su i oni stariji od 50 godina dobrodošli.
