Dosad smo u ovoj godini dobili gotovo deset tisuća novih umirovljenika. Suprotno očekivanom, njihova mirovina niža je skoro 300 kuna od prosječne mirovine svih korisnika, premda radimo sve dulje…
Foto: Mirovina.hr
Podatak da novi umirovljenici imaju čak 300 kuna manje mirovine od svih umirovljenih građana, nimalo nije ohrabrujuć jer radimo sve dulje, odnosno imamo sve više godina radnog staža te u mirovinu, posljedično tomu, odlazimo sve stariji.
Plaće zaostaju za prosjekom pa su mirovine niže
Jedan od razloga jest i što većina radnika prima plaće koje su ispod sve većeg prosjeka plaće u Hrvatskoj pa sve češće završavaju s najnižom mirovinom koja se dobiva pukim množenjem godina rada s aktualnom vrijednošću mirovine po godini staža (73,13 kuna) pri čemu plaća koju smo ostvarivali, dakle, ne donosi nikakve dodatne bodove.
Tako primjerice najniža mirovina nakon 35 godina rada iznosi svega 2.559 kuna. U slučaju da je plaća bila na razini prosječne ili malo iznad, onda možemo govoriti o mirovinama koje, ovisno o bodovima, dosežu četiri tisuće kuna i više, što je velika razlika. Plaće su sve veće, ali kako sve više zaostaju za prosjekom, nominalno su sve manje pa je rezultat često upravo najniža mirovina.
Vlada je često komunicirala prema javnosti da će nam mirovine biti veće ako ćemo raditi dulje. No, demantiraju ih vlastiti podaci. Tako smo dosad u 2022. godini dobili 9.836 novih umirovljenika. Njima je mirovina isplaćena prvi put, pri čemu nisu uračunati oni koji još uvijek dobivaju predujam mirovine. Prosječna primanja su im 2.426 kuna, dok je prosječna mirovina svih 1,13 umirovljenih prema općim propisima 2.701 kunu. Novi umirovljenici radili su u prosjeku 31 godinu, tek mjesec dana više nego svi zajedno, ali kao što vidimo za manju mirovinu. U prosjeku su u mirovinu odlazili sa 63 godine života.
Svaka treća mirovina obiteljska
Kada iz statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje maknemo mirovine koje se isplaćuju u inozemstvo, dakle one prema međunarodnim ugovorima, onda je slika još alarmantnija. Naime, novi hrvatski umirovljenici radili su 31 i pol godinu za 2.900 kuna mirovine, što je oko 150 kuna ispod prosjeka svih umirovljenika sa skoro godinu dana staža manje.
Okriviti ne možemo prijevremeno umirovljenje za koje se izračun umanjuje prema penalizaciji od 0,2 posto mjesečno, jer je takvih mirovina među novima samo 1.130. S druge strane, zbog velike smrtnosti starijih osoba u pandemiji povećao se broj obiteljskih mirovina pa je tako svaka treća nova mirovina upravo obiteljska. Takva mirovina u prosjeku iznosi svega 2.317 kuna (što je ipak oko 150 kuna iznad općeg prosjeka), jer čini samo 70 posto mirovine pokojnoga supružnika. Iako je država najavila da će od 1. siječnja 2023. povećati obiteljske mirovine za deset posto te omogućiti nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera uz onu vlastitu, još uvijek nemamo nacrt tog zakonskog prijedloga, a nije predstavljen čak ni sam obećani model, na što javnost čeka gotovo već pola godine.
