Demografi: Broj stanovnika Hrvatske je pao ispod četiri milijuna, ali to nije najgore…
Državni zavod za statistiku jučer je objavio kako je Hrvatska lani sredinom godine imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika. Demografi tvrde da je to vrlo optimistična procjena i slažu se da je broj stanovnika pao ispod četiri milijuna. Ako se ovakvi trendovi nastave, tko će financirati mirovine i zdravstveno osiguranje?
Foto: Pexels
Posljednji popis stanovništva iz 2011. kaže da je Hrvatska imala 4,284 milijuna stanovnika. Od tada je val iseljavanja uhvatio maha, a demografi su pesimistični, piše vecernji.hr.
Unatoč tomu što je Državni zavod za statistiku objavio kako je Hrvatska sredinom prošle godine 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, demografi tvrde da službeni podatci govore drugačiju priču – broj stanovnika je pao ispod četiri milijuna! Ako im je vjerovati, to bi značilo da Hrvatska danas ima manje stanovnika nego prije 60 godina.
Velik broj iseljenih se ne odjavljuje
DZS svoje podatke temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. Budući da se velik broj ljudi koji odlazi iz zemlje ne odjavljuje, teško je dati točan broj stanovnika.
Veliki udarac za demografiju je i sve manji broj djece i sve veći broj starijih ljudi. Procjenjuje se da je samo u proteklih sedam godina broj djece (do 14 godina) pao za 60 tisuća, a u isto vrijeme imamo 74 tisuće više starijih od 65 godina. Sve to demografa prof. dr. Anđelka Akrapa, pročelnika Katedere za demografiju zagrebačkog Ekonomsko fakulteta navodi na zaključak da je broj stanovnika pao ispod 4 milijuna.
“Bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starje od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjeen DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima”, izjavio je.
I demograf Stjepan Šterc se slaže s njim, a brojke DZS-a naziva optimističnim:
“Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća”, objasnio je.
Odlazak radne snage postaje sve veći uteg
I demograf doc. dr. Marin Strmota, koji je teatralno dao ostavku u Ministarstvu demografije i šokirao ministricu Nadu Murganić, nazivajući rad ministarstva “velikim folklorom”, pronalazi dodatne probleme u demografskoj strukturi:
“Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju”, kazao je.
Problem s brojem birača?
Kao još jedna problematična stvar ističe se i pitanje birača. Podatci dva državna tijela, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva uprave, su u sukobu.
Demografi se pitaju kako je moguće da DZS tvrdi da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a u isto vrijeme i 3.774.548 registriranih birača s pravom glasa?
Smanjenje stanovništva bi se još moglo izdržati, ali problem nije u pukoj brojci, nego u strukturi. Ako se ovakvi trendovi nastave, prvi sektori koji će ‘nastradati’ su mirovinski sustav i sustav zdravstvenog osiguranja.
