Dejan Kovač: "Bakama i djedovima koji čuvaju unuke treba dati dodatak na mirovinu"

Kako bismo naše čitatelje izvijestili o predsjedničkim kandidatima, poslali smo svima set pitanja o umirovljenicima i umirovljeničkim problemima. Nakon znanstvenika i diplomata Ante Simonića, koji je nažalost ispao iz utrke za Pantovčak, te aktivistice Katarine Peović iz Radničke fronte, na njih sada odgovara i nezavisni kandidat uz podršku HSLS-a, Dejan Kovač.

Nezavisni kandidat Dejan Kovač koji uživa podršku HSLS-a za predsjedničku je kandidaturu predao 16.000 potpisa svrstavši se tako među 11-ero službenih kandidata. Ovaj 34-godišnji ekonomist postdoktorski je istraživač ekonomskih i političkih znanosti na prestižnom Princetonu. Surađivao je s nobelovcima, a svoj stručni rad usmjerava na rješavanje ekonomskih i političkih problema tranzicijskih ekonomija. Bavi se sportom, vrhunski je trkač, a cilj mu je stvoriti novu Hrvatsku za našu djecu i unuke.

Kao kandidata u utrci za Pantovčak pitali smo ga o umirovljeničkim problemima i mirovinskom sustavu.

Mirovina.hr: Što mislite o položaju umirovljenika u Hrvatskoj? Trenutačno ih je 1,24 milijuna, a udio prosječne mirovine u udjelu prosječne plaće je oko 39 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dejan Kovač: Činjenica jest da 13 posto hrvatskih umirovljenika ima odrađen puni staž. Jedan od razloga jest i nesretni splet okolnosti rata i tranzicije gdje su nestala mnoga radna mjesta, a nova se nisu stvorila, pa je mnogo ljudi prijevremeno umirovljeno. Po tom se pitanju situacija u zadnje vrijeme nešto popravila, jer umirovljenici koji su otišli u mirovinu prošle godine imaju u prosjeku 62 godine života i 42 godine radnog staža. No budimo iskreni, postoji određen broj mirovina, posebice onih prijevremenih i invalidskih koje su “sređene” sa strane.

Zalažem se za apsolutnu transparentnost u svemu, pa sam tako otvoren i reviziji mirovina. Tu posebice računam na one umirovljenike koji su pošteno odradili svoj radni vijek da mi budu potpora. A što se tiče visine mirovina, one mogu rasti ako i samo ako hrvatska ekonomija raste po visokim stopama jer će tada rasti i prihodi proračuna pa će to otvoriti prostor za rast mirovina. Cilj je da što veći broj ljudi radi i uplaćuje za prvi stup, ta matematika je jednostavna i vjerujem svakome razumljiva, ne trebate doktorat ekonomije da to shvatite.

Mirovina.hr: Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim problemima. Broj starijih će konstantno rasti, a to se ne može reći za mlade. Kako biste riješili probleme koje će demografija izazvati u mirovinskom, zdravstvenom i drugim sustavima?

Dejan Kovač: Tri su načelna puta kojima možemo krenuti; prvi put tiče se povratka naših novih iseljenika u Hrvatsku. Oni su već prošle godine iz inozemstva poslali rekordnih 18,5 milijardi kuna u Hrvatsku. Čisto da to stavimo u kontekst – to je skoro 5% hrvatskog BDP-a! I taj novac, uz turizam, dozvoljava Hrvatskoj da se vucara po ekonomskom dnu Europske unije bez pravih reformi. No mi za te ljude trebamo stvoriti preduvjete da se vrate u Hrvatsku, prije svega funkcionalnu državu i mogućnost da ovdje dobiju pristojno plaćen posao. Nažalost, oni neće biti dovoljni.

Drugi put se tiče povećanja broja djece, a on je direktno povezan s ekonomskim prilikama s kojima se suočavaju roditelji. Prije svega tu mislim da ogromnu razinu nesigurnosti – od nesigurnosti radnog mjesta do toga hoćete li moći upisati dijete u vrtić. Znanstveno je dokazano da u uvjetima nesigurnosti ljudi odgađaju svoje odluke, pa tako i odluke o roditeljstvu. Treći put je uvoz radne snage, bilo iz bližeg ili daljeg inozemstva. Demografski se problem može riješiti jednom od kombinacije ta tri puta, a siguran sam da građani imaju dovoljno zdravog razuma da uvide da kompleksni problemi zahtijevaju kompleksna rješenja.

Mirovina.hr: Što mislite o mirovinama po posebnim propisima? Bi li one trebale biti dio mirovinskog sustava ili bi se trebale plaćati direktno iz proračuna?

Dejan Kovač: Mirovine po posebnim propisima trebale bi se isplaćivati direktno iz proračuna. Imali smo situacije da su pojedinci htjeli biti zastupnici na samo jedan dan kako bi ostvarili to pravo. To je farsa. Neka o tome hoće li biti novca za mirovine po posebnim propisima mozgaju oni koji su ih dijelili, a to su političari.

Mirovina.hr: Umirovljenici nam često pišu da osjećaju kako im je ukradeno dostojanstvo. Budući da oni čine značajan dio stanovništva, a bit će sve veći, kako planirate umirovljenicima vratiti dostojanstvo?

Dejan Kovač: Moj otac je umirovljenik i ima mirovinu manju od 2.000 kuna. Moja supruga, ja i dvoje male djece živimo kod njega u Zagrebu u vrlo, vrlo skromnim životnim uvjetima. Upravo zbog toga vjerujem da sam najbolje od svih predsjedničkih kandidata upoznat s materijalnom situacijom, ali i osjećajima umirovljenika. Kao liberal, mislim da najbolje možemo sami sebi vratiti dostojanstvo. Umirovljenici su često socijalno isključeni, jer kad izađete iz svijeta rada, gube se socijalni kontakti. Kao ekonomist, želim vidjeti programe i poticaje koji će umirovljenike vratiti u svijet rada u obimu koji oni žele i koji mogu s obzirom na zdravstveno stanje, a da im se to tretira kao porezna olakšica. Mnogi umirovljenici imaju mnoge korisne vještine s kojima bi vjerujem mogli poboljšati svoju materijalnu situaciju, a mi smo te ljude pospremili na policu.

Mirovina.hr: Predsjednik, kao Vrhovni zapovjednik, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, može odlučiti o prestanku vojne službe s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu. Planirate li koristiti taj institut?

Dejan Kovač: Planiram ga koristiti ako za njega bude potrebe. Ako budem koristio taj institut kao predsjednik, javnost će obrazloženje o tome dobiti odmah, sa svim relevantnim informacijama. Nemam što skrivati.

Mirovina.hr: Imate li nekakav konkretan potez za umirovljenike koji planirate, a da je u opsegu predsjedničkih ovlasti?

Dejan Kovač: Jedan konkretan potez je vezan upravo za moju situaciju. Moj otac pomaže aktivno u odgoju moje djece i taj dio financiram ja. Kao što je moj otac odgojio mene, nitko sretniji da na isti način pomogne u odgoju svojih unuka. U inozemstvu postoje oblici potpora koje idu kao dodaci na mirovinu ako bake i djedovi pomažu u odgoju svojih unuka, što nije samo financijska nagrada za umirovljenike već i socijalna nagrada za cijelo društvo jer doprinosi obiteljskoj koheziji.

Mirovina.hr: Zašto bi umirovljenici trebali glas dati baš Vama?

Dejan Kovač: Želim svojoj djeci ostaviti funkcionalnu državu i sve naše građane, pa i umirovljenike pozivam da mi u tome pomognu.