Danas se održala konferencija “Budućnost mirovinske reforme”, pročitajte što kažu stručnjaci
Danas je u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održana konferencija “Budućnost mirovinske reforme”. Organizirali su je Jutarnji list, Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Povod rasprave je najavljena mirovinska reforma koja o kojoj će se sutra voditi velika rasprava u Saboru.
Foto: mirovina.hr
Na konferenciji “Budućnost mirovinske reforme” kratku prezentaciju održali su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Kristijan Buk.
Nakon njihovi prezentacija uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, ravnateljica REGOS-a, Iskra Primorac, direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, predsjednik Uprave Erste bank Plavi Petar Vlaić, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, profesor Pravnog fakulteta Željko Potočnjak i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Danijel Nestić. Raspravu je vodio i moderirao novinar Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije Frenki Laušić.
Zašto mirovinska reforma?
Ministar je pozdravio okupljene i zahvalio im se na sudjelovanje na konferenciji, a onda je krenuo pričati o mirovinskoj reformi. Ponovno je naglasio kako reformom ciljaju na tri grupe ljudi: sadašnje umirovljenike, one koji će odlaziti u mirovinu u sljedećih 10-15 godina te sve ostale buduće umirovljenike. Uz tri grupe umirovljenika, ponovio je i tri cilja koji se reformom pokušavaju postići: održivost mirovinskog sustava, ravnopravnost među svim umirovljenicima i adekvatnost mirovina.
Prvu stvar će osigurati predviđenom uštedom koju donosi mirovinska reforma (riječ je o 11 milijardi kuna do 2040.), drugu time što će svi umirovljenici imati pravo izbora pri odlasku u mirovinu (moći će birati kombiniranu mirovinu, ili će se odlučiti za onu kao da su štedjeli samo u prvom stupu), a treća stavka je, kako će stručnjaci u panelu kasnije reći, diskutabilna. Drugim riječima, ne predviđaju nekakav poseban rast mirovina.
Pavić: I ja ću u mirovinu sa 67 godina
Što se tiče drugih “kontroverznih” dijelova mirovinske reforme, poput rada do 67. godine i povećane penalizacije, ministar ih je opravdao činjenicom da je prosječni radni vijek u Hrvatskoj 30 godina, EU prosjek je 35, a u Njemačkoj čak 37,8 godina. Jednostavno, Hrvati moraju duže uplaćivati doprinose kako bi mirovine rasle. Mijenjat će se i tzv. Švicarska formula s kojom su se do sada mirovine usklađivale s plaćama, a to bi trebalo dovesti od 5 do 7 posto većih mirovina.
“Ponavljam, neće se ići s posla na groblje. Imamo institut dugogodišnjeg osiguranika, onaj koji krene s 18, 19, godina raditi i skupi 41, godini staža, sa 60 godina će moći ići u mirovinu.
Oni koji studiraju do 24. godine, moći će u mirovinu sa 65 godina, odnosno kad skupe 41 godinu staža. I dalje će dobar dio ljudi u mirovinu ići između 60. i 65. godine, a oni koji ne skupe dovoljno staža do 67, uključujući i mene koji sam godinu dana nakon završetka studija volontirao, jer nije bilo mjesta na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu za znanstvenog novaka”, kazao je Pavić.
Građani će birati između dvije mirovine
Nakon prezentacije Marka Pavića, kratku prezentaciju o radu mirovinskih fondova održao je i Kristijan Buk, nakon čega je uslijedila panel rasprava o budućnosti mirovinske reforme. Razni stručnjaci sudjelovali su u raspravi koja je trajala nešto više od sat vremena, ali ni to nije bilo dovoljno da prođu sve “problematične” točke cjelovite mirovinske reforme.
Ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović izjavio je kako je jedan od glavnih motiva ulaženja u mirovinsku reformu činjenica da će zbog raznih faktora (poput nedovoljnih uplata u II. stup, svjetske krize itd.) umirovljenicima koji će narednih godina ići u mirovinu mirovine biti u prosjeku 600-700 kuna manje. Zbog toga svima omogućuju odabir: prebacite se u prvi stup i dobit ćete dodatak od 27 posto, ili primajte kombiniranu mirovinu i dobit ćete dodatak od 20,25 posto na štednju u prvom stupu (od 2002. godine nadalje).
Potočnjak: Morate ljudima objasniti za što štede
Profesor na Pravnom fakultetu Željko Potočnjak, koji je prije nekoliko tjedana razljutio velik dio umirovljenika ovom izjavom, bio je najglasniji kritičar reforme na panelu. Smetaju mu obrazloženja koja se daju na pitanje dodatka, kojeg je nazvao jednim od četiri ili pet najvećih problema mirovinske reforme.
“Vlada šalje poruku ljudima: ‘Nemojte ući u drugi stup, jer ako hoćete 27 posto, ostanite u prvom stupu’. Pitanje izbora, ne daje se ovdje izbor da bi se pomoglo umirovljenicima, nego da bi se iz II. stupa izvuklo 100 milijardi kuna. A sada, u ovoj varijanti, koja je u ovom trenutku na stolu, promijenjeno je da se neće izvući 100 milijardi, nego 50 milijardi”, kazao je Potočnjak.
Profesor je mišljenja da se time stvara jedan konfuzni mirovinski sustav, a da bi reforma trebala ići u smjeru da se ljudima objasni za što točno oni štede. Smatra da se izvlačenje novaca iz II. stupa izbjegava reformirati problem I. stupa, a da ova mirovinska reforma samo odgađa taj problem.
Nestić: Kratkoročno rješavate problem ‘drugostupaša’
Sličan ton kritike s njime dijeli i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Mišljenja je kako će reforma kratkoročno riješiti problem niskih mirovina koje bi uslijedile ‘drugostupašima’, ali dugoročno stvara rupe:
“Zamislite dvije osobe koje jednako štede u II. mirovinskom stupu. Jedna osoba se odluči vratiti u I. stup, druga se odluči na kombiniranu mirovinu. Osoba koja se vraća dobit će 27 posto na cjelokupnu svoju mirovinu, na sve svoje uplate u II. stup. Druga osoba će na dio mirovine iz I. stupa dobit manje. To nema smisla, to nikakvog logičkog smisla nema”, kazao je Nestić.
Smatra da će takvom politikom velikom dijelu populacije iz oba stupa biti slične, što samo stvara dodatnu konfuziju oko toga koju mirovinu odabrati. Ljudi će se u takvoj situaciji konzultirati s prijateljima i susjedima, a moguće je da će zbog lošeg odabira pogriješiti i požaliti, smatra Nestić.
Naglasio je kako se Vlada konzultirala s nezavisnim stranim stručnjacima po pitanju razvoja II. i III. stupa, a njihovi zaključci su bili identični: dajte dodatak od 27 posto svima, nemojte ljude dovoditi u situaciju da biraju i oslobađajte ih naknada i limita.
