U svijetu se svake prve nedjelje u lipnju slavi Dan preživjelih od raka. Tako je ove godine, 5. lipnja, i u Hrvatskoj obilježen taj dan. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode kako će se jedna od tri osobe u Hrvatskoj u jednom periodu svog života suočiti s dijagnozom nekog oblika raka.
Dan preživjelih od raka | Pexels
Rak je velik zdravstveni problem u Hrvatskoj i drugi je uzrok smrti među stanovništvom, odmah iza srčano-krvnih bolesti, navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, dijagnoza raka nikako nije i ne smije se izjednačavati sa smrću. Unatoč statistikama, šanse za ozdravljenje i oporavak te nastavak kvalitetnog života itekako postoje. Tomu u prilog ide i obilježavanje Dana preživjelih od raka koji je posvećen svim hrabrim osobama koje su pobijedile ovu izrazito tešku dijagnozu.
Dob kao jedan od vodećih čimbenika rizika
Postoji nekoliko čimbenika rizika za razvoj nekog oblika raka. Prema najvećoj onkološkoj mreži u Hrvatskoj, Onkologija.net, iako postoje pojedini čimbenici rizika, postoje i oni zaštitni.
“Iako se obično ne može sa sigurnošću utvrditi koji je točna uzrok raka u pojedinačnog bolesnika, znanstvenim istraživanjima utvrđeno je više rizičnih čimbenika za pojedine vrste raka koji povećavaju rizik pojave bolesti. Isto tako, postoje i neki protektivni čimbenici, koji smanjuju šansu pojave raka u neke osobe”, navodi se na stranicama ove onkološke mreže.
Ti čimbenici rizika uključuju razne okolinske faktore poput pušenja, konzumacije alkohola i sveukupnog stila života. No, u čimbenike rizika na koje osoba ne može utjecati spadaju dob, pojava raka u obitelji te rasa, tvrde specijalisti s Onkologija.net. Dob se izdvaja kao jedan od najvažnijih čimbenika rizika.
“Kako osoba stari, dolazi do nakupljanja sve više promjena (mutacija) DNA, a neke od njih mogu biti povezane s nastankom raka. Stariji ljudi također obično imaju manje učinkovit imunološki sustav za borbu protiv ove bolesti. Generalno se može reći da oko 70% novodijagnosticiranih slučajeva raka se nalazi u osoba starijih od 60 godina. Tu se pokazuje važnost redovitih zdravstvenih pregleda. Slični podaci mogu se dobiti i kada se gledaju specifični tipovi raka zasebno. Primjerice, medijan dijagnoze za rak dojke je 61 godina, za debelo crijevo 68 godina, za rak pluća 70 godina, a za rak prostate 66 godina”, ističe se na mrežnim stranicama Onkologija.net.
Smrtnost od raka je u padu
Prema podacima HZJZ-a, smrtnost od raka u Hrvatskoj je u padu. Točnije, razvijeni programi ranog otkrivanja raka su polučili uspjeh. No, taj uspjeh još uvijek nije zadovoljavajući stoga se javnost mora dodatno senzibilizirati za važnost redovitih odlaska i pregleda liječnika.
“Raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze. Ovaj se broj zadnjih desetljeća drastično povećava, procjenjuje se da je 2000. u RH s dijagnozom raka živjelo oko 70 000 osoba, a 2010. oko 110 000, i možemo očekivati i daljnji porast”, navodi se na službenim stranicama HZJZ-a.
Isto tako, specijalisti iz Zavoda navode kako je upravo obilježavanje Dana preživjelih od raka dokaz kako dijagnoza ne znači ono najgore te kako osobu, uz adekvatno liječenje i pravilan pristup dijagnozi te podršku obitelji i okoline, mogu čekati kvalitetne i sretne godine života i nakon što pobjedi takvu tešku dijagnozu.
“Cilj ovog dana je pokazati kako život nakon dijagnoze raka ne prestaje, već i dalje može biti ispunjen i sretan. Dan preživjelih od raka posvećen je svim osobama koje su se suočile s rakom – onima kojima je nedavno postavljena dijagnoza, onima koje su u procesu liječenja, kao i onima koje su u remisiji”, zaključili su iz HZJZ-a.
