Dan celijakije: Nutricionistica Olujić nam je otkrila kako zamijeniti pšenicu!
Svake godine 16. svibnja obilježava se kao Međunarodni dan celijakije. Ova autoimuna kronična bolest značajno mijenja način života, a oboljelima donosi niz izazova u svakodnevnom funkcioniranju.
Iako su na žitaricama odrasle generacije i generacije, za osobe s celijakijom one su mahom zabranjene. Foto: Unsplash
U pozadini celijakije kao doživotne bolesti je autoimuna reakcija organizma na gluten, protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, ječma, raži, ponekad i zobi. I dok zdrav organizam gluten ‘osjeti’ kao sitost, u organizmu osobe oboljele od celijakije na sam trag glutena počnu se događati intenzivne reakcije.
Puno oboljelih, malo dijagnosticiranih
Prema nekim procjenama, oko jedan posto svjetske populacije boluje od celijakije, no većina oboljelih uopće ne zna svoju dijagnozu. Celijakija se, naime, može manifestirati kroz čitav niz različitih simptoma: od kroničnog proljeva, slabog napredovanja kod djece, nižeg rasta, anemije, povraćanja, bolova u trbuhu do kroničnog umora i ponavljajućih afti u usnoj šupljini, no najveći je problem tzv. tiha celijakija kod koje oboljela osoba nema nikakvih simptoma.
Upućivanje na dijagnostičke postupke u cilju dokazivanja ove bolesti još uvijek se događa prilično kasno, pa pojedinci od pojave simptoma do dijagnoze često čekaju i nekoliko godina.
Jedini lijek za oboljele je cjeloživotna rigorozna bezglutenska prehrana. Druga strana medalje je što je bezglutenska dijeta trenutno modni trend u svijetu i kod nas. Upravo stoga se događa da na traženje bezglutenskog proizvoda u trgovini ili obroka u restoranu možete doživjeti neugodnosti jer je uvriježeno mišljenje da je to samo trend. Oboljelima od celijakije, na žalost, bezglutenska hrana nije ni modni hir ni trend ni želja, nego jedini način da funkcioniraju kroz život bez ozbiljnih zdravstvenih problema.
Naime, ukoliko se osoba s celijakijom ne pridržava propisane prehrane i unosi gluten, riskira niz zdravstvenih problema, između ostalog i razvoj malignih bolesti. Upravo to je najjači argument za doživotno izostavljanje glutena iz prehrane kod osoba s dijagnosticiranom celijakijom.
Celijakija, intolerancija, alergija…
Osim celijakije, koja je doživotna autoimuna bolest, pojedinci mogu imati alergiju ili intoleranciju na gluten. Iako ni ovi poremećaji nisu ugodni, razina opasnosti koju donose znatno je niža.
Poznatu splitsku magistru nutricionizma Draganu Olujić upitali smo je li preporučeni bezglutenski jelovnik identičan za sve osobe koje imaju problem sa glutenom:
– Celijakija je bolest a intolerancija to nije. Preporučeni jelovnik za osobe koje pate od intolerancije i celijakije može biti u potpunosti isti, ali i ne mora. Intolerancija je stanje koje ne zahtjeva toliko rigorozan odnos prema glutenu, jer povremena primjena glutena može izazvati nelagodu, ali ne i zdravstvenu i životnu ugrozu.
Magistra Olujić: Celijakičari moraju isključiti gluten u potpunosti doživotno bez iznimke!
Činjenica je da će neke osobe intolerantne na gluten imati rigoroznija pravila prehrane nego neke druge.
– Prije nego što se odlučimo za prehrambeni pristup (intezitet, frekvencija i količina) primjene glutena kod intolerantnih osoba potrebno je detaljno uvidjeti zdravstveno stanje te osobe te ima li, osim intolerancije, i neke druge metaboličke komobiditete. Također je važno procjeniti stupanj inteziteta simptoma nepodnošenja glutena prije procjene treba li gluten isključiti u cijelosti ili samo djelomično. Važno je istaknuti da, bez obzira je li se gluten isključuje djelomično ili u cijelosti, za intolerantne osobe takav prehrambeni pristup je privremen, dok je za celijakičare isključivanje glutena u cijelosti (čak i u tragovima) cjeloživotno i to bez iznimke, naglašava magistra Olujić.
Međunarodni znak prekiženog klasa ozanačava hranu koja ne sadrži gluten
Bezglutenski proizvodi – praktični ali skupi!
Na tržištu je prisutan čitav niz bezglutenskih proizvoda označenih međunarodnim gluten free znakom – prekriženim klasom pšenice: od brašna (koje osobe s cijelijakijom u Hrvatskoj mogu dobiti na recept uz minimalnu nadoplatu) do slatkiša, kruha, tjestenine… Osnovni je prbolem s tim namirnicama što su ekstremno skuplje u odnosu na njihove glutenske srodnike. No to nije jedini problem gotovih bezglutenskih proizvoda, ističe Olujić.
– Gotovi bezglutenski proizvodi više su praktični nego prikladni. Tehnološki gledano, pšenicu je jako teško zamjeniti. Gluten joj daje podatnost i elastičnost kod pripreme tijesta kao i finalnu ukusnost proizvoda pripremljenih od pšenice. Nutritivno to pak nije nikakav problem. Pšenicu lako mijenjaju riža, heljda, proso, kvinoja, kukuruz i proizvodi od navedenih žitarica. Uz male trikove i kombinaciju raznih sastojaka s ovim žitaricama možemo se pristojno približiti proizvodima od pšenice, a da pri tome nismo koristili bezglutenski proizvod.
Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Najteže je kad dijete oboli od celijakije, pa mu roditelj mora objasniti da komad torte koji sva djeca jedu ono ne smije pojesti. Upravo stoga je važna svaka aktivnost na promicanju bezglutenske prehrane za osobe kojima ona znači zdravlje, a u konačnici, i život.
