Damir Bakić: “Jamči li Republika Hrvatska i dalje za mirovine iz II. stupa?”
Danas se održao prvi od dva dana Hrvatske aktuarske konferencije. Aktuari su stručnjaci koji pomoću raznih matematičkih modela “gledaju u budućnost”, a najčešće se bave osiguranjima i mirovinskim osiguranjem. Logično, mirovinska reforma i sindikalni referendum su pitanje mirovinskog sustava stavili u prvi plan, a nisu ga zaobišli ni aktuari.
Foto: mirovina.hr
Četvrta po redu Hrvatska aktuarska konferencija okupila je više od 150 stručnjaka. Ovogodišnja konferencija održala se pod pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Ministar Pavić je bio u nemogućnosti doći jer je poslovno u Luksemburgu, a u njegovo ime govorila je državna tajnica Majda Burić.
Paneuropske mirovine budućnosti
Budući da aktuari često rade na poslovima mirovinskog osiguranja, velik dio ovogodišnje konferencije bio je posvećen upravo tomu.
Zanimljivo uvodno izlaganje na temu “Paneuropskih mirovina” održala je Sandra Hack (EIOPA). Cilj je napraviti model štednje za starost za šire mase diljem Europske unije pod istim pravilima. Budući da će implementacija potrajati još minimalno dvije, ako ne i više godina, sudionici su mogli čuti nešto o zanimljivoj ideji iza koje stoji europsko regulatorno tijelo za nadzor osiguranja i mirovinskih osiguranja EIOPA.
“Problem je što je većina modela štednje dizajnirano za visoke prihode, a mnoštvo Europljana ima niske prihode. Paneuropske mirovine bile bi proizvod koji je namjenjen za šire mase”, kazala je Sandra Hack.
Nešto više o hrvatskoj zakonskoj regulativi u vidu mirovinskog osiguranja govorile su Morana Derenčinović, direktorica Sektora za superviziju fondova i investicijskih društava i Ljljana Marić, direktorica Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa (HANFA).
Damir Bakić je otvorio zanimljiva pitanja mirovinskog sustava
Zatim je uslijedilo zanimljivo izlaganje profesora Damira Bakića s PMF-a pod nazivom “Osvrt na reformu hrvatskog mirovinskog sustava”.
Damir Bakić bio je član povjerenstva za pripremu mirovinske reforme 1999. godine, a u znanstvenoj karijeri objavio je više značajnih elaborata o izračunu mirovina. Na najnovijoj mirovinskoj reformi nije bio pozvan niti je sudjelovao u donošenju iste, ali ju je na konferenciji u manje od pola sata detaljno izanalizirao.
Ne želeći ulaziti u dubinu, Bakić je u manje od pola sata izvukao detalje mirovinske reforme i objasnio njene nelogičnosti. Primjerice, kazao je kako institut dugogodišnjeg osiguranika diskriminira žene. Žene su danas u tzv. prijelaznom razdoblju izjednačavanja uvjeta za odlazak u mirovinu s muškarcima. U ovom trenutku, u starosnu mirovinu mogu otići sa 62 godine i četiri mjeseca starosti. A institut dugogodišnjeg osiguranika ih tretira kao da imaju iste uvjete kao i muškarci. Drugim riječima, i muškarci i žene mogu postati dugogodišnji osiguranik sa 60 godina starosti i odrađene 41 godine staža. To znači da muškarci dugogodišnji osiguranici mogu postati pet godina prije nego što ispune uvjete za starosnu mirovinu, a žene samo dvije godine i četiri mjeseca.
Otvorio je i pitanje bismo li dugogodišnjim umirovljenicima, kao i onima kojima je mirovina priznata po posebnim propisima trebali omogućiti da rade nakon što se umirove. S jedne strane ih potičemo da se ranije umirove, a s druge im omogućujemo rad.
Trebamo drugačiju minimalnu mirovinu
Najniža bruto plaća u RH, u veljači 2019. godine, iznosila je 3.750 kuna.
Prosječna bruto plaća u RH, u veljači 2019. godine, iznosila je 8.645 kuna.
Bakić je problematizirao načine na koji se računa minimalna mirovina. U prvom slučaju, osoba mjesečno u prvi stup mirovinskog fonda uplaćuje 562,50 kuna, dok druga osoba mjesečno uplaćuje 1.296,75 kuna. Međutim, oba ta doprinosa rezultiraju istim iznosom mirovine.
Bakić je predložio kako minimalnu mirovinu moramo definirati u terminima prosječne plaće i svakako ju vezati uz imovinski cenzus, kako ne bi dolazilo do zlouporabe socijalno osjetljivi zaštitnih mehanizama koji su ugrađeni u mirovinski sustav.
Jamči li RH za isplate iz II. stupa?
Bakić je nadalje kroz Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima pronalazio niz nelogičnosti i/ili nespretnog i nepreciznog izražavanja.
U jednom trenutku je pročitao dio zakona u kojem piše kako će se “Dio iznosa viška koji se namjerava raspodijeliti korisnicima mirovine pripisat će se razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine…“.
“Ne može nešto biti razmjerno obliku mirovine”, kazao je Bakić i nasmijao aktuare.
Za kraj, koji je naglasio da je možda najkontroverzniji dio njegovog izlaganja, pročitao je zanimljiv dio koji je bio u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (iz 1999. godine, stavak (2), članka 90), koji glasi:
“Republika Hrvatska jamči isplatu mirovina [iz 2. stupa] u cijelosti iz računa mirovinskog jamstva, odnosno iz državnog proračuna”, pročitao je Bakić.
Na kraju je kazao kako bi sličnu ili istu rečenicu volio vidjeti u novom zakonu te je upitao sve okupljene – jamči li Republika Hrvatska i dalje za mirovine iz 2. stupa?
