Da bi makar malo povećala obiteljske mirovine, Vlada mora naći pola milijarde kuna!
Čuva li Vlada povećanje obiteljskih mirovina, koje prima svaki peti umirovljenik, kao adut za kraj mandata i nadolazeće parlamentarne izbore? Još važnije, kada do povećanja i dođe, hoće li ono biti minimalno kao u slučaju najnižih mirovina koje su odlukom rasle svega tri posto ili će država gledati da što više uštedi kao i na nacionalnoj mirovini koja će od iduće godine sa svega 800 kuna starijima tek zamijeniti socijalnu pomoć?
Ilustracija: Rawpixel
Svaki peti umirovljenik korisnik je obiteljske mirovine. U prosjeku, na račune oko 220.000 osoba “sjeda” samo 2.088 kuna. Iznos je to za 500 kuna manji od prosječne mirovine te gotovo 700 kuna niži od granice siromaštva u Hrvatskoj. Korisnici su uglavnom žene, udovice koje su nakon smrti supruga preuzele 70 posto njegove mirovine, jer im je to bilo povoljnije od njihove koja je bila još niža ili na nju nikada nisu ni ostvarile pravo.
Nejednakost među “običnim” i “povlaštenim” udovicama
Nakon godina upozoravanja od strane umirovljeničkih udruga i stranaka, Vlada se po prvi put odlučila pozabaviti obiteljskim mirovinama. Iako su obećali pravedniji način izračuna po kojemu bi one trebale biti veće, još uvijek ne otkrivaju kakav će model izabrati. Ministar Josip Aladrović rekao je samo da će to biti u skladu s proračunskim mogućnostima, a one u jeku gospodarske krize uzrokovane pandemijom nisu najbolje. Isto tako, najvjerojatnije je da do izmjena, koje će donijeti veće mirovine čak petini umirovljenika, neće doći prije kraja mandata, dakle tek za tri godine, čime bi HDZ mogao ići u lov na glasove na idućim parlamentarnim izborima.
Od 218 tisuća korisnika, prema podacima HZMO-a, njih oko 188 tisuća živi u Hrvatskoj, dok su preostali u inozemstvu. Bez njih, prosječna obiteljska mirovina penje se na prosječnih 2.300 kuna, što je i dalje nedostatan iznos za preživljavanje u samačkom kućanstvu.
Njima se još dodaju i znatno više obiteljske mirovine prema posebnim propisima. Tu je oko tisuću policijskih i vojnih u iznosu od 3.900 kuna te oko 15.000 braniteljskih od gotovo 7.000 kuna, kao i oko 800 HVO obiteljskih mirovina od 3.100 kuna.
Za povećanje od samo 10 posto treba pola milijarde kuna
Predstavnici umirovljenika traže da se udio naslijeđene mirovine poveća barem sa 70 na 85 posto, a glavni zahtjev jest da uz vlastitu mirovinu osoba ima prava i na polovinu iznosa primanja preminuloga partnera. No, realnije je za očekivati da će Vlada povećati postotak za 10 ili 15 posto, a s druge strane strožim uvjetima smanjiti priljev novih korisnika obiteljskih mirovina podizanjem dobne granice za stjecanje prava. Slično je učinjeno i s nacionalnom naknadom za starije, pri čemu su pravo ograničili strogim prihodovnim cenzusom od samo 800 kuna, koliko iznosi i sama naknada, čime su automatski “srezali” broj potencijalnih korisnika za nekoliko desetaka tisuća.
Stručna skupina Ministarstva rada i mirovinskog sustava počela je s radom, no zasad se sve još uvijek svodi na analize našeg sustava, ali i modela obiteljskih mirovina u drugim zemljama. No, za očekivati je kako će u mirovinskom sustavu, koji se svake godine krpa sa oko 19 milijardi kuna iz proračuna, država ići na najpovoljnije rješenje. Naime, kada bi za samo 200 kuna, što je oko 10 posto, Vlada povećala svakom korisniku obiteljsku mirovinu, nastao bi novi trošak od oko 44 milijuna kuna mjesečno, odnosno više od pola milijarde kuna godišnje.
