Crobarometar u travnju: Niske mirovine su među najvećim problemima; mala podrška umirovljeničkim strankama
Istraživanje Crobarometar za travanj otkrilo je kako podrška većini stranaka raste. Gledajući umirovljeničke predstavnike, po prvi puta se nakon dugo vremena u anketi pojavio BUZ, a podrška HSU-u je pala u odnosu na ožujak. S druge strane, građani su među pet najvećih problema u zemlji istaknuli i niske mirovine.
Tradicionalno mjesečno istraživanje javnog mnijenja Crobarometar kojeg objavljuje Dnevnik Nove TV otkrilo nam je raspoloženje građana krajem ožujka i u prvoj polovici travnja. Brojne su teme obilježile ovo razdoblje, a samim time i formirale mišljenje građana o političkim strankama i javnim osobama.
Sudeći prema rezultatima, čini se da je građane zahvatio blagi val optimizma. HDZ je učvrstio svoju podršku na 30,9 posto, što je već postao trend. SDP se oporavio te skočio za 1,5 posto u odnosu na ožujak. Sad imaju 13,6 posto podrške birača. Da su danas parlamentarni izbori Možemo bi ušlo u Sabor s 8,8 posto potpore, Most bi imao 8,7 posto, a Domovinski pokret šest posto. Svima osim DP-a podrška birača u travnju blago je porasla.
Stranke koje ne prelaze izborni prag od pet posto potpore, ali imaju više od jedan posto su IDS, Centar, HNS, HSU i Blok umirovljenici zajedno. Pritom BUZ ima 1,3 posto, a HSU 1,2 posto potpore birača. Podsjetimo, u istom istraživanju u ožujku BUZ-a nije bilo, dok je HSU imao dva posto podrške. Među strankama koje imaju manje od jedan posto potpore su Socijaldemokrati, HSLS i Suverenisti.
Čini se kako je tajna rasta potpore većini stranaka u padu broja neodlučnih. Trenutno je takvih građana 17 posto, što je za 2,2 posto manje nego u ožujku. Najviše su od toga profitirali SDP i Možemo!, što upućuje na konsolidaciju ljevice godinu dana prije izbora. No, da su izbori kojim slučajem sad, pristupilo bi im 68 posto građana, dok 27 posto njih ne bi. Neodlučnih građana u ovom je slučaju svega pet posto.
Pozitivci i negativci
Na pitanje tko je od političara na njih ostavio najbolji dojam, najviše njih (45 posto) odgovorilo je Zoran Milanović. U stopu ga s 43 posto potpore prati Tomislav Tomašević. Na 41 posto je Božo Petrov, Ivan Penava je na 39 posto, a Andrej Plenković je na 37 posto potpore.
S druge strane, čak 73 posto građana ima negativno mišljenje o Miloradu Pupovcu. Gordana Jandrokovića i Zlatka Hasanbegovića negativcima smatra 56 posto birača, dok 54 posto njih to smatra za Andreja Plenkovića i Hrvoja Zekanovića.
Rejting među građanima odrazio se i na podršku radu institucijama. Tako je predsjednik uspio preokrenuti četveromjesečni trend pada podrške. Podupire ga 38 posto birača (dva posto više nego u ožujku), dok ga ne podupire 53 posto (tri posto manje nego u ožujku). S druge strane, Vlada je također preokrenula trend, pa umjesto 65 posto sad 61 posto građana ne podupire njihov rad. No, 30 posto im ipak daje podršku.
Niske mirovine među top 5 problema
Iako je podrška strankama i političarima narasla, građane i dalje brinu visoke cijene, inflacija, korupcija u državnom vrhu, nezadovoljavajući životni standard i stanje u gospodarstvu, a među pet najvećih problema se ugurala i visina mirovina unatoč usklađivanju koje je ovog mjeseca stiglo na račune građana, kao i još jedan dodatak koji će biti isplaćen u petak.
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.