Cijene nekretnina rastu, a Hrvati su među europskim rekorderima u vlasništvu nad nekretninama

Josip Mihaljević
24. travnja 2019.
Novosti
A- A+

Ekonomska kriza iz 2008. godine dogodila se upravo zbog rasta cijena nekretnina. Doduše, u SAD-u; Hrvatska je premali igrač da bi utjecala na svjetsku ekonomiju, ali je zato izuzetno ranjiva na vanjske čimbenike.

Foto: Pixabay

Indeks cijena stambenih nekretnina zabilježio je rast od 4,7 posto na godišnjoj razini, objavili su analitičari RBA. Podržan je višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata, piše index.hr.

Najveći rast zabilježen je u Zagrebu (8,5 posto) i Jadranu (4,4 posto), dok je u ostatku Hrvatske zabilježen prosječni pad od 0,3 posto.

Navedena stopa godišnjeg rasta najviša je od 2007. godine kada je iznosila čak 13,9 posto. Slično je i sa zemljama u susjedstvu, osim u Italiji gdje cijena stambenih nekretnina blago pada već sedmu godinu zaredom.

Zašto je to bitno? Slični trendovi zabilježeni su 2007. godine, kada je započela ekonomska kriza zbog “balona” cijena nekretnina, a nakon što je taj balon pukao – cijeli svijet je gurnut u recesiju koja je trajala gotovo cijelo desetljeće.

Hrvatska među rekorderima u vlasništvu nad nekretninama

Prema izvješću Eurostata za 2016. godinu, Hrvatska je među rekorderima u privatnom vlasništvu nad nekretninama. Čak 89,9 posto građana posjeduje vlastiti krov nad glavom, dok ih je u Rumunjskoj pak 95,6 posto. To proističe iz bivšeg sustava, odnosno modela stanarskog prava, kada je značajan broj građana stekao vlasništvo nad stambenim prostorom.

S druge strane, imamo razvijene zapadne zemlje, gdje znatno veći postotak građana živi u najmu. Primjerice, u Njemačkoj je 50 posto vlasnika nad nekretninama, a u bogatoj Švicarskoj ih je još manje, odnosno 47,9 posto.

S druge strane, iako Hrvati imaju vlasništvo nad nekretninama, a Nijemci nemaju – Nijemci se mogu pohvaliti visokom kvalitetom stanovanja. Naprosto, velik broj stanova u Hrvatskoj je pretrpan (čak 41,1 posto).

Brojke su vjerojatno još lošije, jer mnogi podstanari nisu prijavljeni, a oko 27 posto njih za najam izdvaja preko 40 posto svojih prihoda.

Analitičari već dugo upozoravaju na katastrofu

James Stack, financijski analitičar koji je predvidio krizu 2008. godine, početkom 2019. godine komentirao je kako sve “smrdi” na novu recesiju, piše novac.jutarnji.hr.

Logično, kada cijene stanova rastu, sve manji broj ljudi ih može priuštiti, ali i otplaćivati.

“Čak i da kamatne stope ostanu gdje jesu ili lagano padnu u 2019. godini, nije vjerojatno da će doći do psihološkog preokreta. Ljudi su se trgnuli i shvatili da je pristupačnost nekretnina velik problem”, zaključio je za Bloomberg početkom 2019. godine.

Na isti problem upozorila je i supervizorica Europske središnje banke Daniele Nouy, piše poslovni.hr:

“Što bi moglo izazvati novu krizu? Ne znam, ali pretpostavljam da bi to moglo biti tržište nekretnina. Znamo pouzdano da će doći do nove krize, ali ne znamo kada ni gdje”, kazala je krajem prošle godine.

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap